U narednih pet godina BH novinari i FMHL će omogućiti medijskim profesionalcima/kama  efikasniju pravnu zaštitu i uživanje slobode izražavanja u skladu sa međunarodnim standardima

Tuzla, 29. juna 2022. – Udruženje/Udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL)  održali su u utorak radionicu o novinarskim pravima i medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini, sa fokusom na pružanje besplatne pravne pomoći novinarima/kama kroz  USAID-ov program podrške medijima (MEA) u Bosni i Hercegovini. Cilj ovih aktivnosti je jačanje pravne zaštite nezavisnih medija i medijskih profesionalaca/ki, kao i unapređenje efikasnosti istraga i sudskih postupaka u vezi sa slobodom medija i sigurnosti novinara/ki.

Trening u Tuzli je prvi od 24 obuke koje će organizovati BH novinari i FMHL sa ciljem  podiznanja znanja i vještina novinara/ki za korištenje pravne pomoći i podizanje efikasnosti  zaštite kroz pravsudne institucije u BiH.  Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kaže da koleginice i kolege u medijima nisu dovoljno upućeni u procedure i načine zaštite kroz sistem pravne pomoći.

„Dobar dio njih ne prijavljuju incidente, napade i probleme kojima su izloženi, zato su ovi treninzi jako bitni, jer naše kolege/ice iz medija mogu dobiti sve potrebne informacije“, navodi Divković.

Ema Habul, pravnica u BH novinarima,  upoznala je sudionike/ce treninga sa  setom usluga koje će besplatno dobijati medijski profesionalci/ke prijavom u FMHL i zahvaljujući  USAID-ovog programa podrške medijima u BiH, koji implementira Internews u saradnji sa  BH novinarima  i drugim partnerskim organizacijama. Te usluge su: pravni savjeti i konsultacije, zastupanje novinara/ki pred sudom i drugim institucijama i organima, monitoring suđenja, pisanje predstavki javnim i drugim institucijama, analiza  postupanja domaćih pravosudnih institucija i usklađenost njihovog radu sa EU standardima zaštite slobode izražavanja i medijskih sloboda.

„Kroz ovaj program bit će razvijena i jedna sasvim nova  usluga – pravna provjera medijskog sadržaja prije njegovog objavljivanja, kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu i/ili drugi oblici institucionalnih postupaka  prema novinarima/kama i medijima koji mogu biti  kršenje slobode medija, prava i sigurnosti novinara/ki“, ističe pravnica Ema Habul.

Iako je u prošlosti trpila brojne pritiske unutar i van medija u kojima je radila, novinarka javnog servisa Bosanskohercegovačke radio-televizije Enisa Alibalić do sada nije tražila besplatnu pravnu pomoć.

„Kada se novinar, kao što sam ja, nađe u situaciji da nema zaštitu unutar svoje medijske kuće ili kada trpi napade izvan toga, on tada spašava profesiju, a nekada i vlastiti život. Nije mu, u tom trenutku, na pameti da pozove Liniju za pomoć, stoga je trebamo još više približiti novinarima/kama i mnogo više koristiti“, objašnjava Alibalić.

FMHL namjerava proširiti i ojačati vlastitu mrežu pravnika/ca i advokata/ica, te podići svijest medijskih profesionalaca/ki kao i cjelokupne bh. javnosti o važnosti i dostupnosti pravne i institucionalne zaštite za sve uposlenike/ce u medijima širom države. Iz BH novinara ističu kako je posebno važno jačanje postojećeg Fonda za odbranu novinara/ki, čija se sredstva koriste za zastupanje i odbranu medijskih profesionalaca/ki u pravnim postupcima pred sudovima i drugim pravosudnim institucijama.

Mladi novinar Radio-televizije „Slon“ iz Tuzle, Ramo Tučić u Liniji za pomoć novinarima/kama vidi sigurnost za profesionalan rad.

„Bez obzira što bi u slučaju prijetnji ili napada moja kuća stala iza mene, jako mi je važno znati da postoji neko kome se mogu obratiti i ko će zaštititi moja prava, ko će mi biti zaleđina“, kaže Tučić.

Trening, na kojem su uz novinare/ke učestvovali predstavnici policije i pravosuđa, te advokati/kinje FMHL bit će od koristi svima, posebno zbog boljeg razumijevanja odbrane novinara/ki, te savladanja pravne terminologije i postojećih praksi.

Advokatica Biljana Radulović, koja je i ranije bila angažovana u FMHL, kaže kako u svakom sudskom procesu brani slobodu izražavanja, jer ona može biti uskraćena bilo kome, a ne samo novinarima/kama.

„Ovakvi treninzi trebaju biti organizovani za sve učesnike, od novinara, policijskih službenika, tužitelja, sudija, advokata, jer jedino kada direktno razgovaramo možemo doći do zajedničkog cilja“, kaže Radulović.

U 2021. godini, FMHL je registrovala 71 slučaj prijetnji novinarima/kama, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama. Visok nivo nekažnjivosti napada na novinare/ke  – samo 33% slučajeva bude riješeno u njihovu korist,  kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavini prava i dostupnosti pravde medijskim profesionalcima/kama.

Isto tako, značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelomično zbog toga što medijski profesionalci/ke nemaju provjerenja u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i instrumentima zaštite.

Disklajmer:  Ovaj izvještaj sa radionice u Tuzli omogućen je zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je isključiva odgovornost BH novinara i ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.