Posljednji slučaj napada na novinarke u Bosni i Hercegovini zabilježen je prije sedam dana kada je nepoznata osoba zapalila automobil novinarke RTRS-a Nataše Miljanović-Zubac u Trebinju. Udruženje BH novinari osudilo je napad i pozvalo policiju i Okružno Tužilaštvo u Trebinju da što prije istraže ovaj slučaj. Podsjećaju i da je ista novinarka u februaru prošle godine bila žrtva verbalnih napada i uvreda koje joj je javno uputio Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, zbog čega je trenutno u toku proces pred sudom u Beogradu.

Istraživanja govore da su novinari u BiH suočeni sa različitim pritiscima, uključujući prijetnje i verbalne i fizičke napade. Posebno je zabrinjavajući podatak da je primijetan rapidni porast rodno zasnovanog nasilja prema novinarkama, a među napadačima skoro polovina su političari i javni zvaničnici. Slično je i u ostalim zemljama regije, tako je u Sloveniji, gdje dominiraju napadi na novinarke, koji su povećani od vremena kada je trenutno odlazeći premijer te zemlje Janez Janša došao na vlast. U Srbiji je takođe povećan broj napada, a karakteristični su napadi u online sferi.

Jedna od inicijativa, čiji je cilj poboljšati sigurnost novinarki, je i vodič koji je nedavno objavio Article 19 – međunarodna organizacija za ljudska prava koja radi na odbrani i promociji slobode izražavanja i slobode informisanja širom svijeta.

U BiH, Sloveniji i Srbiji ne postoje inicijative, poput ove, ali djeluju udruženja, ali i pojedinci, koji ukazuju na značaj sigurnosti novinarki. Tako se u BiH uspostavlja Mreža novinarki, čiji je cilj prvenstveno borba protiv nasilja nad novinarkama, dok je Srbiji aktivna grupa “Novinarke protiv nasilja”. U Sloveniji je nedavno došlo do sudskog presedana za novinarke kada je sud premijera Slovenije u odlasku i predsjednika Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janeza Janšu pravomoćno osudio u slučaju uvrede dvije novinarke Radio televizije Slovenije koje je nazvao “odsluženim prostitutkama”. Takođe, u toj zemlji na čelu novinarskog društva drugi mandat je predsjednica.

Prema podacima Udruženja BH novinari – Linije za pomoć novinarima, u posljednje tri godine registrovano je blizu 70 napada i prijetnji novinarkama u BiH. Pored podataka u kojima navode da je povećan broj rodno zasnovanog nasilja, ističu i da su tokom 2021. zabilježili osam slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu.

Jedna od napadnutih novinarki bila je novinarka Direkt portala Milanka Babić Kovačević iz Gacka koja je, kako kaže, “u značajnom broju negativnih stvari koje su joj se desile”, 2018. godine prijavila verbalni napad koji je bio praćen i fizičkim nasrtajima. Kako kaže, pošto se taj napad desio na javnom mjestu, fizičkog kontakta nije bilo, ali je ona slučaj odmah prijavila policiji.

“Službenici su bili korektni, uzeli su izjavu, a, kako sam čula, nasilnika pozvali da se javi u policijsku stanicu, jer ga nisu pronašli kod kuće. Nasilnik je kažnjen novčano, mislim sa 700 KM. Posle toga nisam imala problema, iako se susrećemo, ne obraća mi se”, kaže za Mediacentar Babić Kovačević.

Ona je prijetnje i napad prijavila BH novinarima, koji su, kako govori, reagovali i stali uz nju, kao i kolege koji su objavili tu vijest i tako joj pružili i podršku i zaštitu.

“Moje iskustvo govori da nasilnici uglavnom računaju da će žrtva ćutati”, naglasila je. Dodaje da je veoma teško baviti se novinarstvom u malom mjestu i zbog toga što ste, kako kaže, “na dohvat ruke” onima o kojima pišete.

“Budući da su meni u fokusu teme vezane za tokove javnog novca, kršenje zakona, korupcija, kriminal, možete zamisliti u kako nezgodnoj situaciji možete da se nađete”, ističe.

Article 19 objavio je 6. aprila 2022. smjernice o tome kako  poboljšati sigurnost svih novinarki i kako te upute u svoj rad mogu uključiti organizacije civilnog društva.

Iz ove organizacije kažu da se novinarke suočavaju s rizicima koji su jedinstveni po spolu – od uznemiravanja na radnom mjestu do online prijetnji silovanjem i fizičkih napada. U predstavljanju vodiča objašnjavaju da je njihov cilj da rade sa drugima na okončanju sistemske opresije nad novinarkama, a istraživač na Article 19 Pierre François Docquir, i stručnjak u oblasti ljudskih prava, slobode izražavanja i medijskog prava i regulative, za Mediacentar kaže kako je prema njegovom mišljenju online zlostavljanje veliki problem, te da žrtve teško dobijaju odgovor od kompanija društvenih mreža kada prijavljuju takve slučajeve.

“Jedna od preporuka organizacije Article 19 kompanijama društvenih mreža je da bi trebali postaviti mehanizam koji može pomoći novinarkama koje su meta zlostavljanja da bi dobile brzu reakciju kako bi se to riješilo prije nego što eskalira u nešto što što bi moglo biti veoma problematično”, smatra Docquir.

U BiH postoji “Mreža novinarki”, koje su članice Udruženja BH novinari, i koje broje više od 280 članova. Generalna sekretarka ovoga udruženja Borka Rudić kaže da zaštitu novinarki žele podići na viši nivo, a da će “Mreža novinarki” biti i pravno formalizovana u idućih nekoliko mjeseci nakon čega će biti predstavljena javnosti. Objašnjava da sa dvije organizacije iz Nizozemske spremaju sigurnosne protokole za novinare i novinarke u BiH.

“Naše istraživanje pokazuje da redakcije nemaju ni sigurnosne protokole, niti bilo kakve gender politike za zaštitu novinarki, te planiramo da kroz jačanje ove mreže ukažemo na to. Naš fokus će biti da se urednicima i redakcijama sugerira da se uvedu sigurnosni protokoli”, navodi Rudić.

(Integralni tekst čitajte na Media.ba)