Za “nevidljivost” političarki u medijima kriva je njihova malobrojnost, stalno zaziranje od istupa u medijima i čestih kritika, te još uvijek patrijahalno društvo koje u prvi plan stavlja ženu kao suprugu i majku. S druge strane, veliku ulogu u “nevidljivosti političarki” imaju i njihove kolege – političari. Zajedno se slažu da na rješenju ovog problema moraju poraditi dijelom i mediji, stranačke kolege, ali ponajviše one same – bh. političarke

Prema istraživanju koje je 2018. godine provelo Udruženje BH novinari samo 13,4 posto žena aktivnih u političkom životu zauzimalo je medijski prostor. Isto istraživanje ukazalo je i na problem neravnopravnosti žena na visokim dužnostima u vlasti, jer takve pozicije obično drže muškarci, pa se samim tim i češće nalaze u medijskom prostoru.

Profesorica Sveučilišta u Mostaru Daniela Jurčić ističe da postoji više razloga zašto su žene lošije tretirane u medijima, pogotovo zbog patrijarhalno-konzervativnog društva u kojem živimo.

“Žena se najčešće prikazuju kroz majčinstvo, potom šta je i kako obukla, a u BiH sam primijetila da se čak komentariše i fizionomija žene, dok se kod muškaraca to ništa ne spominje”, napominje Jurčić.

Naglašava da je stereotipno prikazivanje žene sveprisutno, da nije nužno vezano za patrijarhalni Balkan, već da takvi stereotipi postoje širom svijeta. Među brojnim primjerima istakla je slučaj Sarah Palin, bivše guvernerke Aljaske i kandidatkinje za potpredsjednicu SAD-a.

“Za nju se govorilo da svoju dužnost neće moći dobro obavljati jer ima petoro djece. Za to vrijeme njen suprug nije spominjan u medijima, kao da je njena uloga da sama odgaja djecu, a da tu ulogu otac nema. Takvi slučajevi, dakle, nisu vezani isključivo za Balkan, ali kod nas su malo više zastupljeni jer se u bh društvu ženama “poručuje” da im je mjesto u kući, da rade ono što je društvo predodredilo da trebaju raditi, a to je da bude majka i domaćica. To je nešto što mi kao žene ne trebamo dozvoliti, jer živimo u 21. vijeku”, naglašava Jurčić.

Glavna urednica portala Hercegovina.info, Kristina Perić također se osvrnula na “nevidljivost” žena političarki u medijima, naglašavajući kako se medijima često spočitava kako ne daju dovoljno prostora političarkama.

“Kako dati prostora političarkama kada ih, jednostavno, nema? Ili, ako ih i pronađete, ne žele istupati u javnosti. Drugo pitanje je, treba li ženama političarkama davati prostor u medijima samo zato što su žene, ili jer imaju što kazati? Iz moje perspektive gledišta, za prisutnost u medijima ne bi trebao biti značajan spol osobe koja se bavi politikom, nego šta i kako u politici radi”, kazala je Perić.

Glavna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović kaže kako ovaj medij vodi računa o tome da se na njihovim stranicama pojavljuju „zdravi“ glasovi u javnosti i to se odnosi i na žene i na muškarce.

„Razočaravajuće je da veliki broj žena svoje odsustvo iz politike pravda partijskim disciplinama i nametanjem volje partija. O političarkama treba kritički misliti, jednako kao i o njihovim muškim kolegama“, smatra Selimbegović.

Novinarka Velida Kulenović navela je da su u Gradu Zenici od 31 zastupnika, samo tri žene:

„Godine 2016. bilo ih je 5, a 2012. čak 7. Među izabranim ministrima trenutno je samo jedna žena, a nema niti jedne žene gradonačelnice. Također, do sada nismo imali premijerku ženu. U izbornim procesima je do sada bilo evidentno da su klasični mediji bili najbolja platforma za predstavljanje kandidata. Međutim, danas su tu društvene mreže i razne druge platforme koje se koriste za politički marketing. Stereotipi u medijima kada je u pitanju predstavljanje žena su izuzetno prisutni. Političarke su nerijetko žrtve mizoginih napada putem društvenih mreža i taj trend je sve više prisutan“, smatra Kulenović.

Novinarka Milanka Kovačević mišljenja je da mnoge političarke više lukrativno nastupaju u domenu u kome djeluju i slijede konformistički pristup, dok urednik portala Bljesak Berislav Jurič postavlja pitanje koliko politika želi staviti žene na ključne pozicije u vlasti. On je dodao da mediji nisu krivi za to što se žene ne predstavljaju kvalitetnije, te kako one same vrlo često izbjegavaju da daju izjave i intervjue ili ne znaju predstaviti svoj angažman na zanimljiv način.

“Ne mogu mediji biti krivi za ono što politika (ne)plasira. Koji politički lider ima povjerenje u svoju kolegicu za, na primjer, sudjelovanje u raspravi oko Izbornog zakona? Ali istodobno, žene u politici nikako ne treba ponižavati – rade vrlo odgovorne poslove ‘u pozadini’ i zapravo pripremaju materijale i ono što će kazati i iznijeti političari. Pred ženama je dug put i treba krenuti od stranaka jer ne smiju biti samo “šminka” u politici”, zaključio je Jurić.

Sa Jurićem se slaže i novinarka BN televizije Slađana Jašarević,ističući da nije nikakav problem da mediji podrže političarke, ali da zadatak medija nije da bezuslovno podržava bilo koga, bez obzira na spol.

“Dakle, ako žene nemaju istinski interes da se bave politikom, to je njihov problem. Ako im stranka ne dozvoljava da dođu do izražaja i da zastupaju svoje ideje, onda neka promijene stranku. Mi jesmo patrijarhalno društvo, ali žene moraju same za sebe da se bore i da ne očekuju da će imati neku prednost samo zato što su žene“, rekla je Slađana Jašarević, novinarka BN TV.

Glavni i odgovorni urednik RGM, Faruk Kajtaz, ipak je podsjetio da je bh društvo “prevalilo dugi put od vremena kada su žene u politici izazivale čuđenje”.

“Tome je najviše doprinijelo inzistiranje međunarodne zajednice na ispunjavanju tzv. ženske kvote. Ali, situacija je daleka od normalne. U Vladi HNŽ-a odavno nemamo ministricu, u Gradskom vijeću imamo 8 vijećnica od ukupno 35 itd. Međutim, iako su u manjini vrlo su aktivne i odigrale su važnu ulogu u izboru gradonačelnika Mostara”, podsjetio je Kajtaz.

S druge strane, Milica Pehar, zastupnica HDZ BiH u Skupštini HNK-a i predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Skupštine HNK-a naglašava da je ipak “sve do žena”.

“Žene moraju imati cilj, bitno je znati što želiš, obrazovati se. Morate imati odlučnost i stav. Na kraju, mi žene odgajamo muškarce koji će sutra biti supruzi i očevi i naš odgoj uveliko će odrediti i njihov odnos prema ženama”, rekla je zastupnica Pehar, istovremeno naglašavajući da još uvijek vladaju “nepisani zakoni patrijarhalnog društva”.

No ona, kao i njena kolegica Adela Gosto, vijećnica PMP u Gradskom vijeću Mostara i predsjednica Komisije Gradskog vijeća Grada Mostara, ipak smatraju da bi mediji trebali više pisati i naglašavati pozitivne teme i sadržaje umjesto onih “tabloidskih i senzacionalističkih”.

“Mediji previše obraćaju pažnju na ono što je žena obukla, nego na vrlo važne poruke i inicijative koje zastupa, pa tako i njen politički angažman ostaje neprimjetan”, rekla je Gosto.

Analizirajući stanje po pitanju položaja žena u bh. društvu i njihovoj vidljivosti u bh medijima, predsjednica nevladine organizacije ‘Novi put’, Abida Pehlić, istakla je da, “rezultati, nažalost, nisu nimalo ohrabrujući”.

“Monitoring pet vodećih štampanih medija u BiH kojeg smo radili 2019. godine u okviru projekta Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija (WACC) u BiH, pokazao je da, iako je ženska populacija u BiH brojnija, u medijima su neprimjetnije od muškaraca, s jakim prizvukom naglašavanja uloge majke i supruge. Činjenica je da žene imaju vrlo značajnu ulogu u bh. društvu, ali se ona često ne shvata ozbiljno u onoj mjeri kao što je uloga muškarca na istim pozicijama i to je ono na čemu moramo raditi”, zaključila je Pehlić.

Naglasila je i da se žene same, zbog porasta nasilja u javnom prostoru i čestih uvredljivih komentara koji trajno ostaju zabilježeni na internetu, odlučuju na povlačenje iz medijskog prostora zbog zabrinutosti od reakcije konzervativnog društva, komšija, ili članova porodice.

Iz tog razloga, mediji ne smiju zaboraviti da predstavljanje političarki u javnosti mogu uticati na način na koji ih javnost percipira, pa tako i umanjiti njihovu političku moć, ili otežati osvajanje važnih političkih pozicija u vlasti ili zakonodavnim organima.

Dragana Erjavec

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Women´s Press Forum” koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i Udruženja BH novinari, i ne održava nužno mišljenje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.