Tuzla, 23.09.2021. – Koji su to pojavni oblici online nasilja i uznemiravanja i kakve su njegove posljedice, te da li kroz postojeći zakonski okvir možemo efikasno sankcionirati online nasilje u skladu sa standardima Vijeća Evrope i presudama Evropskog suda za ljudska prava, bile su neke od glavnih tema prvog dana seminara o temi Online nasilje i prijetnje novinarima/kama i medijima i njihovo procesuiranje kroz zakonodavni okvir BiH u skladu sa međunarodnim standardima, koji se održava u Tuzli u organizaciji Udruženja BH novinari i Vijeća Evrope.

Prema riječima generalne tajnice Udruženja BH novinari Borke Rudić, u posljednje vrijeme online nasilje je sve izraženije ne samo prema novinarima, nego i prema predstavnicima akademske zajednice u BiH. Čest problem je da novinari koji su žrtve napada nemaju podršku unutar svojih redakcija, kaže Rudić. Vanja Ibrahimbegović-Tihak iz Vijeća Evrope naglasila je u tom kontekstu da su pomaci koji su urađeni kroz projekat Vijeća Evrope i EU – Sloboda izražavanja i sloboda medija u Bosni i Hercegovini (JUFREX) u uspostavi dijaloga između medijske i pravosudne zajednice veoma značajni.

„Neophodno je pronaći balans između zaštite slobode izražavanja i zaštite sigurnosti i privatnosti građana i građanki. Govoreći o ovakvim temama kao što je online nasilje, nadamo se da možemo biti dio rješenja“, rekla je Ibrahimbegović-Tihak.

Međunarodna ekspertica Vijeća Evrope Victoria McEvedy navela je da ankete pokazuju da je veliki broj novinara bio izložen uznemiravanju, a polovina od toga je online uznemiravanje.

“Novinarke su među najčešćim metama različitih trolova I vrijeđanja na internetu. Veoma često se radi o rodno zasnovanom nasilju I rasizmu. Pefodilija, rasizam, homofobija, sport, politika itd. su neke od tema koje izazivaju najviše online uznemiravanja”, rekla je McEvedy.

Posljedice online nasilja na novinare i novinarke su izuzetno teške i ozbiljne, naglasila je.

“Neki od novinara sa kojima su razgovarali Reporteri bez granica odlučili su da smanje vlastitu vidljivost online nakon što su bili izloženi online uznemiravanju, a skoro 60 posto ih više ne izvještavaju na način na koji su to nekada radili. Neki od njih su i u potpunosti promijenili profesiju. Uznemiravanje ima efekat odvraćanja novinara od toga da rade svoj posao. Suština problema u modernom svijetu jeste da nova pravila tjeraju novinare da budu što vidljiviji online, gdje se briše granica ozmeđu privatnog i profesionalnog, a to ih čini lakšim metama za one koji uznemiravaju”, kazala je advokatica McEvedy.

Neka od rješenja koja se mogu poduzeti u borbi protiv online uznemiravanja su javne kampanje, edukacije, insistiranje na efikasnijem zakonodavstvu… Dokumentovanje svih aspekata online nasilja (poruke, e-mailovi, screenshotovi, komentari sa društvenih mreža…) je veoma važno za procesuiranje napadača, istakla je McEvedy.

O iskustvima sudova u BiH u procesuiranju online uznemiravanja govorila je Rukija Jusupović, predsjednica Građanskog odjeljenja Općinskog suda u Tuzli.

“Zakon o zaštiti od klevete istovremeno štiti pravo na slobodu izražavanja, ali u istoj mjeri štiti i treća lica od krevete. Smisao je da se iznađe optimalna ravnoteža između prava na slobodu izražavanja i informisanja javnosti, a s druge strane prava građana na zaštitu ugleda”, kazala je Jusupović.

Ona je dodala da se prava zasnovana na članu 10. Evropske konvencije moraju razumjeti na jedan širi način, pa da je čak i “neugodan” sadržaj koji vrijeđa ili uznemirava zaštićen ovim članom.

Advokatica Biljana Radulović iz Linije za pomoć novinarima kazala je da je osnovno polazište kada govorimo o online nasilju rodni stav.

“Ako je riječ o novinarkama, uvijek se vrijeđa njihov izgled, ponašanje, oblačenje, dok je kod muškaraca više fokus na fizičkim prijetnjama. U ovom trenutku mi nemamo nikakav zakonski okvir za zaštitu novinara u pogledu online uznemiravanja. Nužno je da se to promijeni jer je cilj evidentno zastrašivanje novinara. Mora se obratiti pažnja i na osiguravanje zaštite novinara onda kada su izvan redakcija, a ne samo tokom obavljanja profesionalnih zadataka”, rekla je Radulović.

Govoreći o online hajkama na novinare kao metodi gušenja slobode medija, novinar i urednik portala Raport.ba Kenan Kešmer rekao je da je redakcija ovog medija u posljednjih godinu dana doživjela i online nasilje i institucionalne napade.

“Prozivali su nas čak na internetu da želimo napraviti državni udar, srušiti državu. U početku smo to ignorisali misleći da je bezazleno, ali onda je ta priča sa interneta prešla na ulicu, pa se nađete u situaciji da negdje u gradu pijete kafu i neko vam priđe i počne da vas provocira. U prvi mah ne razumijete koliko vam online nasilje može promijeniti život. Međutim, onda se to pretvorilo i u institucionalno nasilje i podnošenje krivičnih prijava protiv novinara zbog onoga što smo objavljivali, presretanje i praćenje naših novinara, prijetnje tužbama…”, ispričao je Kešmer.

Dodao je da novinar koji radi u javnom interesu treba biti spreman na takve pojave.

 Dr.sc. Zarfa Hrnjić Kuduzović, profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, naglasila je da pravno neprepoznavanje online uznemiravanja obeshrabruje novinare da prijavljuju takve slučajeve.

“Novinari i novinarke najčešće smatraju da institucije nemaju efikasan odgovor na online nasilje i da su prepušteni sami sebi. Neki čak pokušavaju komunicirati sa zlostavljačima da bi zaustavili nasilje. Veliki broj slučajeva nasilja, pogotovo u lokalnim medijima, ostane neprijavljen”, rekla je.

Dodala je da se nasilje sve više prelijeva iz offline u online sferu i dovodi do toga da novinari/ke čak unaprijed odustaju od nekih tema, predviđajući da će komentari na internetu biti “burni”.  

Kleveta, pritisci, prijetnje, govor mržnje i diskriminacija neki su od najčešćih oblika online nasilja prema novinarima, rekla je dr. Hrnjić Kuduzović. Ona je navela i da su novinari/ke mahom razočarani u pravosudni sistem i način na koji se nasilje i online prijetnje procesuiraju. Nužno je urediti online prostor, posebno kada je riječ o registraciji web portala i platformi jer je i to jedan od načina da se prevenira online nasilje, zaključila je Hrnjić Kuduzović.

Ovaj seminar je organizovan u okviru granta koji je dodijeljen Udruženju BH novinari kroz zajednički projekat Evropske unije i Vijeća Evrope „Sloboda izražavanja i sloboda medija u Bosni i Hercegovini (JUFREX). Stavovi i mišljenja izraženi u njemu odgovornost su autora i ne izražavaju nužno zvanične stavove Evropske unije i Vijeća Evrope.