Jahorina, 15.07.2021. – “Žene u politici kroz medijske naočale“ tema je dvodnevne konferencije koja je počela danas na Jahorini u organizaciji Udruženja/udruge BH novinari i u okviru projekta Women’s Press Forum, te uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

Konferencija je okupila političarke, urednice, novinarke sa ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti vidljivosti žena u medijskim sadržajima, kao i značaja kvalitetnih programa koje političarke mogu ponuditi u predizbornim kampanjama u odnosu na njihove muške kolege.

Kako je istakla generalna tajnica BH novinara Borka Rudić, ovaj forum predstavlja novu programsku aktivnost Udruženja BH novinari, koje već godinama prati zastupljenost i način predstavljanja žena u medijima tokom predizbornih kampanja.

„Smatramo da je tema veće prisutnosti rodne ravnopravnosti u medijskim sadržajima od izuzetne važnosti za izgradnju vrijednosnog sistema u BiH koji će omogućiti da se glas žena više i bolje čuje u javnom komunikacijskom prostoru. Nadamo se da to može doprinijeti i većem izboru žena na funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti“, rekla je Rudić.

Predsjednik BH novinara Marko Divković kaže da su u političkom životu BiH žene još uvijek malobrojne i jedva primjetne.

„Intenzitet njihovog medijskog predstavljanja srazmjerno je blijed i najčešće se uklapa u predstavljanje njihovih političkih stranaka, dok se njihov konkretan doprinos ne vidi. Javna percepcija žena u političkom životu nije ni blizu njihove uloge i značaja u tom životu. Međutim, žene često i same odbijaju priliku za promociju i to prepuštaju muškarcima, što onda i medijima predstavlja problem“, naveo je Divković.

Članica Predsjedništva SDP-a BiH Besima Borić kaže da su žene u BiH u proteklih 20-ak godina uspjele izgraditi određene mehanizme kako bi poboljšale svoju vidljivost u javnom prostoru.

„Borba za ravnopravnost i vidljivost žena događa se u dejtonskoj BiH koja je izdigla na pijedestal etnonacionalno iznad svega drugog, tako da je pitanje koliko rodna ravnopravnost u takvom društvu ima šanse za uspjeh. Međutim, izborili smo se za određene zakonske kvote i političke stranke su se ipak uključivale u tu priču, iako to nije posebno isticano, a u praksi su veoma česti primjeri izbjegavanja ili selektivne primjene tih mehanizama“, kazala je Besima Borić.

Dodala je da je potrebno raditi na dekonstrukciji patrijarhalnog modela, prije svega kroz obrazovni sistem. Premda su granice solidno pomaknute, daleko smo od ravnopravnog poimanja angažmana i značaja žena u političkom životu, zaključila je Borić.

Jadranka Miličević iz Fondacije CURE kaže da je ključni problem u tome što se Zakon o ravnopravnosti spolova ne primjenjuje.

„Mi imamo veoma dobre zakonske regulative ali problem je njihovog neprihvatanja, ne samo kada je riječ o ravnopravnosti spolova, već i u mnogim drugim oblastima. Sve dok nam neki nameću da imamo ‘ženska’, a ne građanska pitanja, ostat ćemo u ovoj poziciji nevidljivosti i neprihvatanja naših inicijativa“, naglasila je Miličević.

Ona je dodala da žene tokom predizbornih kampanja najčešće dospiju u fokus javnosti u nekom negativnom kontekstu, kada ih napadaju i vrijeđaju, posebno na društvenim mrežama.

Prema riječima Vildane Džekman iz Linije za pomoć novinarima Udruženja BH novinari, na Lokalnim izborima 2020. bilo je ukupno 396 muškaraca i samo 29 žena kandidata za načelnike/ce i gradonačelnike/ce.

„Mediji se vrlo često fokusiraju samo na ove brojeve i rijetko istražuju background žena kandidata na izborima, dok stranke u kampanjama daju prednost muškarcima. Kandidatkinje su se na proteklim izborima pojavile u samo 3% analiziranih medijskih sadržaja, a od ukupno 2.119 vijesti samo 64 je u fokusu imalo žene“, kaže Džekman.

Zastupnica i članica Komisije za ravnopravnost spolova PS BiH Mirjana Marinković Lepić kazala je da žene trebaju najprije da se izbore za ravnopravnost u porodici, pa tek onda u politici. Govoreći o vlastitom iskustvu medijskog predstavljanja, Marinković Lepić je rekla da su je javni servisi rijetko pozivali da gostuje u njihovim programima.

„Što se tiče zastupljenosti i uvažavanja žena, u Našoj stranci čija sam članica, mislim da mi možemo biti zadovoljne u tom segmentu. Međutim, u medijima nemamo sadržaje koji bi posebno afirmisali političarke i ono čime se one bave“, rekla je.

Kažu da kada se žena učlani u političku partiju, ona pita šta treba da radi, a muškarac pita gdje će biti direktor, rekla je u svom obraćanju načelnica Opštine Jezero Snežana Ružičić (SNSD).

„U mojoj političkoj partiji ima mnogo žena na važnim funkcijama i zaista se daje pažnja ženama kandidatima na izborima. Međutim, mislim da se žene moraju same nametnuti kada su u pitanju javni mediji i tražiti onaj prostor koji im po zakonu pripada.

Moramo biti svjesni da su muškarci na pozicijama moći gdje se plaća taj medijski prostor i također se moramo obrazovati za javne, odnosno medijske nastupe“, kaže Ružičić.

Zastupnica Predstavničkog doma u Parlamentu FBiH Alma Kratina (DF) kaže da kada je riječ o vidljivosti žena problem nije samo u političkim strankama, već i u samim medijima.

„Živimo u društvu punom strašnih predrasuda i stereotipa, u patrijarhalnom društvu u kojem se ženska djeca proglašavaju manje vrijednom od muške. Za žene koje su napravile nešto u politici vrlo često se misli da ih ‘gura’ neki muškarac i da ne bi uspjele same. Mislim da smo same krive za to što nas nema više u medijima“, rekla je Kratina.

Alisa Hajdarević (SDA), delegatkinja u Domu naroda u Parlamentu FBiH, smatra da se žene u medijima često posmatraju kao objekti, kroz fizički izgled, a rijetko po onome što govore i kroz težinu funkcije koju obavljaju.

„U medijima postoje rodni stereotipi i žene se najčešće pozivaju kada se govori o nekim rodno senzitivnim temama. Rijetko ćete vidjeti da neki medij pozove ženu za sagovornika kada se govori o odbrani, sigurnosti i slično. Međutim, i kada dobiju priliku da govore u medijima, žene to često izbjegavaju i prepuštaju svojim kolegama“, kaže Hajdarević.

Projekt menadžerica UNDP-a Lejla Ramić-Mesihović predstavila je neformalnu grupu „Liderke za razvoj“ i projekat „Žene na izborima“, a prof.dr. Amila Ždralović sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorila je o učešću žena u političkom životu kroz istraživačko-akademski okvir.

Panelistice su naglasile da je neophodno raditi više na promociji ženskog liderstva i osvajanju prostora u političkom životu.

„Političko predstavljanje je izuzetno složen i neuhvatljiv koncept sa one naučne, akademske strane. To je koncept koji podrazumijeva da se čuju različiti glasovi i pespektive u bilo kojem javnom prostoru. Pri tome je izuzetno važno kako akteri govore i posebno kako djeluju uime drugih pojedinaca koje predstavljaju“, naglasila je Ždralović.