Sarajevo, 31.03.2021. – Američki State Department objavio je izvještaj o stanju ljudskih prava za 2020. godinu u Bosni i Hercegovini, čiji je poseban dio posvećen medijima i slobodi izražavanja.

“Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući brojne prijetnje smrću novinarima i medijima nastavili su se tokom godine, bez sistematskog institucionalnog odgovora. Brojne restriktivne mjere uvedene za suzbijanje pandemije u nekim su slučajevima zloupotrijebljene kako bi se ograničio pristup informacijama”, navode iz State Departmenta.

Politička pristrasnost i finansijski pritisci

U značajnoj količini medijske pokrivenosti dominirala je nacionalistička retorika te etnička i politička pristrasnost, često potičući netrpeljivost i ponekad mržnju. Izostanak transparentnosti u vlasništvu medija i dalje je problem, navodi se u izvještaju.

State Department se u svom izvještaju poziva i na podatke Linije za pomoć novinarima (FMHL) koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, a koji ukazuju na to da sudovi prilikom postupaka za klevetu i dalje ne uspijevaju razlikovati različite medijske žanrove (posebno vijesti i komentare), dok dugi sudski postupci finansijski iscrpljuju novinare i medije. Prema podacima FMHL koji su citirani u izvještaju, broj postupaka zbog klevete protiv novinara i urednika i dalje je veliki, posebno u slučajevima kada su novinari istraživali kriminal i korupciju. Nepravilna provedba zakona o kleveti izazvala je direktan pritisak na novinare i medije te je ugrozila pravo novinara na slobodu izražavanja.

State Department navodi i da se nastavlja politički i finansijski pritisak na medijske kuće u BiH, a  negativni ekonomski učinci pandemije nagrizli su finansijsku stabilnost medija širom zemlje, čineći ih podložnijima vanjskim utjecajima i pritiscima. Tokom 2020. godine je povećan broj fizičkih napada na novinare, a u nekoliko su navrata javni službenici ometali rad novinara. Dužnosnici suočeni s kritikama nastavili su praksu nazivanja novinara izdajnicima ili su ih etiketirali kao članove opozicionih političkih stranaka kako bi ih diskreditirali.

Pojedine političke stranke i institucije na entitetskom nivou pokušale su utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje kroz pravne i finansijske mjere. Kao rezultat toga, neki su mediji prakticirali autocenzuru.

Ograničen pristup informacijama

U izvještaju State Departmenta za 2020. godinu posebno se naglašava da je protekla godina bila obilježena pokušajima ograničavanja pristupa informacijama u vezi sa pandemijom. Mediji su se žalili Liniji za pomoć novinarima jer su lokalne vlasti ograničile mogućnost postavljanja pitanja na konferencijama za novinare i dodatnih pitanja vezanih za Covid-19.

U aprilu je grupa novinara izvijestila FMLH da je generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu informacije dijelila samo s odabranim medijima, stoji u izvještaju.

Praksa pritiska na novinare da cenzuriraju svoje izvještavanje nastavila se i tokom godine. Reakcija na istraživačke priče usmjerene na korupciju visokih pravosudnih dužnosnika nastavila je stvarati pritisak na novinare. Uz to, novinari koji su tokom pandemije radili na pričama koje su otkrivale nepravilnosti u nabavci medicinske opreme bili su izloženi neprimjerenom pritisku.

“U junu je na društvenim mrežama objavljeno nekoliko videozapisa u pokušaju diskreditacije novinara koji su pisali o kontroverznoj kupovini medicinskih ventilatora u Federaciji, koja je uključivala federalnog premijera”, navode iz State Departmenta.

Pritisci iz Tužilaštva BiH

Dodaje se da je Tužilaštvo BiH 2019. godine zaprijetilo da će tužiti novinare koji su kritizirali njegov rad, ali da nije uslijedila nikakva pravna radnja.

Iz State Departmenta podsjećaju da je Udruženje BH novinari 28. augusta žestoko protestiralo zbog izjave Tužilaštva u kojoj je najavljeno da će glavni tužilac podići optužnicu za klevetu protiv dnevnih novina Oslobođenje i medija koji su prenijeli njihovu priču, u kojoj se navodi da je glavna državna tužiteljica zloupotrijebila naknade za stanovanje. BH novinari su tada naglasili da su Tužilaštvo i glavna tužiteljica nastavili vršiti pritisak na medije i novinare, napominjući da javni službenici, vlada i drugi dužnosnici ne mogu tužiti novinare zbog klevete u službenom svojstvu (samo privatno) te da je glavna tužiteljica koristila službene kanale komunikacije Tužilaštva BiH da novinarima prijeti tužbama za klevetu.

BH novinari su to okarakterizirali kao neprihvatljiv pritisak na medije i zloupotrebu položaja glavnog tužioca.

U izvještaju State Departmenta se navode i pojedinačni slučajevi napada na novinare.

Državni zakoni predviđaju visoku razinu slobode izražavanja, ali neredovna i, u nekim slučajevima, pogrešna provedba i primjena zakona ozbiljno su potkopale slobode medija. Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili drugu vrstu netrpeljivosti, uključujući “govor mržnje”, ali vlasti nisu provodile ta ograničenja, konstatuje se u izvještaju.

Kompletan izvještaj možete pročitati OVDJE.