Sarajevo, 10.03.2021. – S obzirom na niske plate, dugo radno vrijeme i stres, novinarstvo nije nikada bilo najpoželjnije zanimanje na Balkanu. Ali, novo ispitivanje medijskih radnika u regionu pokazuje da je COVID-19 značajno pogoršao njihov rad, piše Detektor.ba.
Prirodom posla, većina novinara ne može si priuštiti da ostane kod kuće. Na poslu se, međutim, suočavaju sa balansiranjem između pravljenja priče i zaštite svog zdravlja, kao i zdravlja svojih porodica.
I dok su se mnogi aspekti života usporili i zaustavili, ciklus vijesti nije, te se sada novinari suočavaju sa nezavidnim zadatkom da se bave kompleksnošću pandemije i da je objasne svojoj publici, pri tom eliminirajući lažne vijesti i teorije zavjere.
Linija između radnih sati i slobodnog vremena postaje sve nejasnija, izlažući novinare problemima sa mentalnim zdravljem čiji se opseg, po tvrdnjama stručnjaka, još ne može u potpunosti razumjeti.
Povrh svega toga, vlade i državna tijela širom Balkana ograničile su protok informacija ka medijima, još više otežavajući posao novinara.
“Naknadno se kao problem može pojaviti depresija”, navodi Gentiana Begolli Pustina, šefica Udruženja novinara Kosova (AJK).
“Trenutno novinari imaju druge egzistencijalne probleme. Idu na posao i brinu se da bi mogli izgubiti posao. Nemaju vremena da razmišljaju o depresiji ili stresu. Posljedice ćemo osjetiti naknadno.”
Od sredine aprila do sredine maja prošle godine BIRN je anketirao medijske radnike u Srbiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, pitajući ih na koji je način pandemija COVID-a 19 izmijenila njihov rad i život sa fokusom na finansijske probleme, obim posla, probleme s mentalnim zdravljem i saradnju sa javnim zvaničnicima.
Neki od nalaza su bili:
– Većina medijskih radnika se boji za svoj životni standard, pri čemu skoro dvije trećine navode finansijsku podršku kao ozbiljnu potrebu.
– U prosjeku više od 60 posto je izjavilo da su imali “više” ili “mnogo više” posla nego inače. Ova je stavka dosegla 73 posto u Bosni i Hercegovini i 70 u Srbiji.
– Preko 55 posto ispitanika reklo je da gube prihode zbog pandemije. Situacija je najgora u Sjevernoj Makedoniji.
– Preko 58 posto ispitanika navodi da je izvještavanje o COVID-u 19 uticalo na njihovo mentalno zdravlje.
– Većina novinara je rekla da su imali podršku svojih poslodavaca kad se radi o plaćenom bolovanju i odgovarajućoj zaštitnoj opremi.
– Oko 40 posto njih je izjavilo da je stopa neodgovorenih pitanja od strane javnih zvaničnika porasla tokom pandemije.
– Zvaničnici u Srbiji su najrestriktivniji u smislu odgovaranja na medijska pitanja, pri čemu je više od pola ispitanika reklo da rijetko dobiju odgovore. S druge strane ljestvice se nalazi Sjeverna Makedonija, gdje je 44,5 posto ispitanika reklo da često dobiju odgovore.
Pandemija nije promijenila njihove komunikacijske navike. Novinari u regionu i dalje pretežno koriste telefon i elektronsku poštu, a slijede Viber i WhatsApp. Skoro 14 posto njih je reklo da koristi Signal, koji se smatra sigurnijim.
Prema ispitivanju BIRN-a, 58 posto ispitanika navelo je finansijsku podršku kao svoju glavnu potrebu tokom pandemije. Za ispitanike u Sjevernoj Makedoniji, ta se cifra popela na 70 posto, a u Bosni i Hercegovini na skoro 67 posto.
(Cijeli tekst možete čitati na Detektor.ba)
