Sarajevo, 08.03.2021. – Linija za pomoć novinarima (FMHL), koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, tokom 2020. godine je zabilježila ukupno 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda.
U 2020. godini u bazi Safejournalists.net registrirano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini. Od tog broja, zabilježeno je 5 slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama. U protekloj godini bilo je ukupno 6 prijetnji smrću novinarima i 10 verbalnih i drugih oblika prijetnji. Registrirano je 7 napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, kao i 3 fizička napada na novinare i uposlenike u medijima. Najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara/ki, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija vlasti. Kada je riječ o prijetnjama i uznemiravanju, povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja.
Politički zvaničnici u BiH rijetko osuđuju napade na novinare i najčešće su u ulozi onih koji napadaju novinare i nastoje ograničiti slobodu medija. Novinari, posebno oni koji se bave istraživačkim novinarstvom, često su od strane političara i javnih zvaničnika targetirani kao „strani plaćenici“, „agenti obavještajnih službi“ i slično.
Protekla godina posebno je pokazala odnos političara prema medijima i njihove pokušaje da na sve načine ograniče medijske slobode, koristeći se pandemijom kao izgovorom.
– Mislim da nikad kao u ovoj godini nije bila jasnija selekcija medija na one „odabrane“ i ostale kada je u pitanju pristup informacijama. Novinarska pitanja se pokušavaju u potpunosti istisnuti iz medijskog prostora i došli smo do toga da se pitanje novinara doživljava kao uvreda, što je jedan potpuni apsurd – smatra Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica dnevnog lista „Oslobođenje“.
Jedan od 14 prioriteta Evropske komisije koje BiH treba ispuniti kako bi dobila kandidatski status za članstvo u EU upravo je garantiranje slobode izražavanja i zaštita novinara, naročito putem osiguravanja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima. Značajna pažnja zastrašivanju novinara, te fizičkim i verbalnim napadima na njih posvećena je i u Analitičkom izvještaju Evropske komisije, u kojem se ističe da se oni odvijaju bez sistematskog institucionalnog odgovora i efikasnih zaštitnih mjera. Bh. vlasti, smatraju u Evropskoj komisiji, često umanjuju značaj zastrašivanja novinara, a reakcija vlasti je slaba, uključujući i javnu osudu napada i prijetnji.
– Policija i pravosuđe moraju osigurati nepristrasne, brze, temeljite, nezavisne i efikasne istrage i krivično gonjenje u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima. Novinarima kojima su upućene prijetnje treba osigurati odgovarajuću policijsku zaštitu. Od vlasti se očekuje da djeluju brzo i da pokažu nultu toleranciju za prijetnje ili napade na medije, te da se uzdrže od davanja izjava koje mogu stvoriti ambijent koji ne pogoduje slobodi izražavanja – navodi se u Analitičkom izvještaju EK.
