Sarajevo, 04.12.2020. – Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini imaju ograničena znanja i kapacitete za zagovaranje i promociju medijske pismenosti, kao i za edukaciju građana o tome kako prepoznati manipulaciju informacijama, političku cenzuru i lažne vijesti. Rezultat je ovo istraživanja provedenog o temi nivoa medijske pismenosti i kapaciteta civilnog društva u zagovaranju medijskih sloboda u BiH koje je predstavljeno danas u Sarajevu putem Zoom platforme i uz sudjelovanje 28 aktivista civilnog društva, novinara i predstavnika medijskih i međunarodnih organizacija. Glavni istraživač, mr Borislav Vukojević, rekao je da je istraživanjem bilo obuhvaćeno ukupno 48 organizacija iz cijele BiH koje se primarno bave građanskim aktivizmom, demokratijom i ljudskim pravima, te društvenim pitanjima.
Više od pola zaposlenih u NVO prošli su kroz obuke medijske pismenosti, što je ohrabrujući rezultat, navodi Vukojević.
– Na pitanje šta smatraju da je najveća prepreka za unapređenje medijske pismenosti unutar organizacije, najčešći odgovor bio je nedostatak vremena i nedostatak novčanih sredstava. Često se dešava da se zanemaruje vrijednost medijske pismenosti, a novčana sredstva su naravno preduslov da bi ta obuka bila kvalitetan i da bi se sistemski radilo. Kada je u pitanju ohrabrivanje zaposlenih da upotrebljavaju digitalne tehologije, preko 93 posto organizacija ohrabruje svoje zaposlene u tom pogledu. Također, iz ugla samih organizacija, dvije trećine njihovih zaposlenih treba imati dodatne obuke iz medijske pismenosti, a samo 16,7 posto njih nisu adekvatno obučeni – rekao je Vukojević.
Većina organizacija koje su učestvovale u istraživanju upoznaje svoje korisnike sa opasnostima lažnih vijesti, a gotovo polovina njih reagovala je na kršenje medijskih sloboda, dok skoro 21 posto nije, ali sa namjerom da to učine u budućnosti. Osam od deset organizacija upoznate su sa situacijom medijskih sloboda u zemlji i regionu, pokazalo je istraživanje.
Zaposleni u NVO najčešće prate web portale, a na drugom mjestu je televizija. Većina ih smatra da se lažne vijesti najčešće sakrivaju manipulisanjem izvora i sakrivanjem identiteta, a više od 95 posto ispitanika smatra da je moguće otkriti cenzuru i autocenzuru u medijima koje prate. Više od 77 posto ispitanika smatra da je politička propaganda prisutna u tim medijima.
Povezanost organizacija civilnog društva i medijske zajednice te njihova spremnost da surađuju na zajedničkim aktivnostima, koja se pokazala i kroz ovo istraživanje, posebno je ohrabrujuća, ocijenila je Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara.
Lea Čengić iz RAK-a kaže kako je neosporno da NVO trenutno imaju najveći značaj u BiH kada je riječ o razvoju medijske pismenosti.
– Ranije je u BiH postojalo desetak velikih NVO koje su se prvenstveno bavile medijskom edukacijom i radom sa mladima i zaista su imale kvalitetne projekte. Međutim, situacija se sada dosta promijenila i u BiH danas imamo veliki broj organizacija koje rade projekte iz medijske pismenosti za različite ciljne grupe i to je veoma bitno – naglasila je Čengić.
Ona je dodala da su sami mediji u BiH jako malo radili na promociji medijske pismenosti, što je npr. obaveza za medije u mnogim zemljama u svijetu.
Denis Telić iz Resursnog centra za bh. civilno društvo kaže da su u organizacijama civilnog društva svi svjesni da su manjak vremena i manjak resursa glavni problem kada je riječ o unapređenju medijske pismenosti.
– To nam ne smije biti opravdanje. Moramo biti maksimalno uključeni i naći vremena i sredstva za ovo veoma bitno pitanje – naglasio je Telić.
Učesnici diskusije zaključili su kako je neophodno kreirati dugoročnu strategiju sa ciljem sistemskog provođenja i razvoja medijske pismenosti u svim segmentima društva, kao i razvoja kapaciteta organizacija civilnog društva u tom pogledu.
Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije i sa ciljem jačanja nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, kao i primjenu evropskih standarda slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.
