Sarajevo/Brussels, 25.11.2020. –  Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i djevojkama, Međunarodna federacija novinara (IFJ) i njezino Vijeće za ravnopravnost spolova pozvali su svjetske vlade da djeluju odgovorno na iskorjenjivanju nasilja nad ženama, te da ratifikuju ILO Konvencije 190 o uznemiravanju i nasilju u oblasti rada.  Istovremeno, svjetska organizacija novinara pozvala je društvene mreže i platforme na uvođenje efikasnijih mjera protiv online nasilja, posebno nad novinarkama.

Prema istraživanju IFJ-a objavljenom 2017. godine, 48%  novinarki tvrdi da su se u svom radu suočavale s rodno zasnovanim nasiljem, a 44% su bile žrtve internetskog  zlostavljanja.

Istraživanje je pokazalo da dvije trećine onih koji su pretrpjeli rodno zasnovano nasilje nisu podnijeli žalbu. Od onih koji su se žalili, 85% ne vjeruje da su poduzete odgovarajuće mjere protiv počinitelja. Rezultati ankete također su pokazali da je samo svaki peti poslodavac usvojio politike koje pokrivaju  rodno zasnovano nasilje i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.

“Borba protiv rodno zasnovanog nasilja na radu mora biti poduprta čvrstim politikama i postupcima koji kažnjavaju napadače na žene  i šalju jasnu poruku da u redakcijama postoji nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje”, kaže predsjednica IFJ-ovog Vijeća za ravnopravnost Maria Angeles Samperio. “Za to je ključna masivna ratifikacija Konvencije ILO-a 190 o uznemiravanju i nasilju u svijetu rada od strane svjetskih vlada”.

Konvencija zabranjuje nasilje nad ženama na poslu, uključujući i internetsko zlostavljanje, i to predstavlja pitanje zdravlja i sigurnosti. Jednom kada država ratificira ovu Konvenciju, ona obvezuje poslodavce u medijima da omoguće sigurno radno mjesto i pruže solidan mehanizam za novinarke da podnose žalbe i budu zaštićene u slučaju zlostavaljanja.

IFJ žali što su dosad Konvenciju ratificirali samo Urugvaj, Fidži i Argentina. Federacija poziva svoje članice da udruže snage sa sindikalnim pokretom kako bi prisilile vlade da poduzmu konkretne korake prema ratifikaciji.

IFJ također upozorava na sveprisutni učinak internetskog zlostavljanja slobode govora i dobrobiti  novinarki, kao i pluralizma medija. U tom kontekstu, IFJ posebno poziva  društvene mreže da poduzmu trenutne korake za zabranu seksisma, rasizma i širenje uvredljivih komentara na njihovim platformama.

“Zabrinuti smo da je razina odgovora društvenih medija na pritužbe žena na internetsko zlostavljanje nedovoljna i da njihove takozvane politike za iskorjenjivanje ciljanog zlostavljanja nisu učinkovite niti se istinski provode”, kaže glavni tajnik IFJ-a Anthony Bellanger.

Vijeće za rodnu zavnopravnost sastavilo je popis od 8 savjeta koje društvene mreže  mogu slijediti kako bi napravili promjenu. Vijeće posebno preporučuje da platforme društvenih mreža razviju alate za sigurnost i privatnost poput blokiranja, isključivanja zvuka i filtriranja sadržaja. Osoblje društvenih mreža  također mora biti obučeno o tome kako najbolje identificirati ženomrzačke i uvredljive komentare te odmah reagirati i primijeniti vlastite mjere na uklanjanju takvih sadržaja.

„Žene moraju biti sposobne istupati i osuđivati ​​zlostavljanje na internetu bez straha od odmazde, a društveni mediji to moraju dopustiti i podržati. Vrijeme je da pošaljemo jasnu poruku da uznemiravanje putem interneta nije dio posla ”, zaključila je predsjednica Vijeća IFJ-a  za rodnu ravnopravnost.