Banja Luka, 8.7.2020. – Medijski profesionalci ne smiju koristiti tuđa autorska djela bez dozvole autora, a dozvolu u pisanoj formi mogu dobiti od samog autora ili nosioca autorskog prava. Autor ima pravo na naknadu za svaki oblik iskorištavanja autorskog djela, zaključak je radionice „Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih profesionalaca u BiH“, koja je održana danas u Banjoj Luci, u organizaciji Udruženja BH novinari.
Kada se govori o autorskim pravima novinara/ki, ali i drugih uposlenika u medijskoj industriji, jasno je da postoji dosta neznanja i pogrešnih koncepcija, koje na kraju mogu rezultirati tužbom za povredu nečijeg autorskog prava.
Doc. dr. Haris Hasić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku kaže da državu ne interesuje autorsko pravo medijskih profesionalaca već oni sami moraju da ga zaštite, primjenjujući odredbe i mogućnosti koje nudi Zakon o autorskim i srodnim pravima.
„Za novinare je posebno bitno da znaju da svako autorsko djelo koje je stvoreno u okviru radnog odnosa, ukoliko nije drugačije određeno ugovorom o radu, pripada poslodavcu na period od pet godina, a nakon toga autor može tražiti da mu se isplati naknada za ponovno korištenje tog djela“, naglašava Hasić, dodajući da je za autorstvo bitan onaj ko je stvorio autorsko djelo, tako da autori nisu menadžeri, producenti itd., ali je potrebno razlikovati nosioca autorskog prava na kojeg autor može da prenese svoja prava.
Hasić također sugeriše da ukoliko novinari imaju sumnju oko toga da li je nešto autorsko djelo, najbolja smjernica je da smatraju da je sve što je stvorio ljudski um autorsko djelo.
Advokat Kemal Švrakić kaže da je potrebno napraviti distinkciju između novinara koji se nalaze u radnom odnosu, gdje zakon jasno definiše kako se štititi kroz interne akte, pravilnike i sporazume, i freelencera koji imaju više slobode kada dogovaraju naknadu, oblik i količinu iskorištavanja autorskog djela.
„Veoma je lako dokazati da neko koristi tuđe autorsko djelo, jer ukoliko nemate ugovor ili niste platili naknadu za korištenje ne možete dokazati autorsko pravo“, ističe Švrakić, dodajući da je potrebno naglasiti važnost EU direktive o autorskim pravima koja je izglasana prošle godine, a kojom se nosiocima autorskog prava pogoduje da naplaćuju naknade od velikih platformi, čime se favorizuje stvaralaštvo u odnosu na prenošenje sadržaja.
Novinarka Andrijana Pisarević kaže da jedan od problema sa krađom autorskih djela leži i u tome što novinari sami ne štite svoja prava i ne pokreću tužbe kod nadležnih sudova, dijelom zbog nedostatka znanja o mehanizmima zaštite, a dijelom jer ni oni sami nemaju dovoljno svijesti i često im se dešava da preuzimaju tekstove kolega bez navođenja imena i prezimena autora.
„Da imamo više tužbi, da se angažujemo, da sudove zatrpamo zahtjevima, onda bi možda i sudije počele da postupaju efikasnije i savjesnije. Imamo mehanizme kojima se možemo zaštititi, ali smo robovi lijenosti i brzine posla, ne reagujemo za ono što nam je ukradeno, niti cijenimo tekstove koje stvaramo i u koje ulažemo trud, novac i vrijeme“, smatra Pisarević.
Radionica u Banjoj Luci je dio seta aktivnosti koje je pokrenulo Udruženje BH novinari u saradnji sa partnerima Hayat TV, Dnevni list i Srpskacafe uz podršku Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat) sa ciljem efikasnije zaštite autorskih prava novinara/ki i medija kroz unapređenje zakonskog okruženja i profesionalnih kapaciteta medijske zajednice u Bosni i Hercegovini i u skladu sa EU Direktivom o autorskim pravima iz marta 2019.
