Kako spriječiti paniku i dezinformacije: Preporuke za odgovorno izvještavanje o koronavirusu

Pandemija koronavirusa (Covid-19) već danima je glavna vijest svih svjetskih medija. Novinari i urednici nastoje publici pružiti provjerene podatke i dati pravovremene informacije, ali u poplavi brojnih vijesti koje pristižu iz minute u minutu, veoma je teško izbjeći stvaranje osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, kao i širenje dezinformacija i klikbejtova koje plasiraju pojedini internet portali.

Globalna neprofitna organizacija First Draft, koja se bavi provjerom informacija i edukacijom o dezinformacijama te podržava novinare, naučnike i tehnološke stručnjake koji rade na rješavanju izazova povezanih s nepovjerenjem i širenjem dezinformacija, objavila je set preporuka za odgovorno izvještavanje o koronavirusu.

Preporuke se temelje na razgovorima sa novinarima, zdravstvenim radnicima i profesorima novinarstva, kao i na postojećim obrazovnim materijalima te do sada objavljenim preporukama za izvještavanje o koronavirusu drugih relevantnih organizacija.

Prenosimo njihove savjete:

  1. Izbjegavajte senzacionalistički jezik koji može izazvati pretjerani strah i paniku, poput fraza bez kraja na vidikuvirus-ubicakatastrofa i slično. Takvi izrazi mogu privući pažnju i povećati broj klikova, ali novinari i urednici trebaju biti svjesni i njihovog utjecaja na emocije publike.
  2. Izbjegavajte korištenje fotografija koje podržavaju stereotipe ili potiču još veću paniku, na primjer, fotografije osoba iz Azije s maskama na licu ili ljudi u zaštitnim odijelima, posebno kada to nisu autentične fotografije direktno povezane s vašom pričom.
  3. Izbjegavajte nagađanja o najgorim mogućim scenarijima, kao i postavljanje takvih pitanja stručnjacima. Fokusirajte se na ono što znate i budite otvoreni oko onoga što još ne znate.
  4. Obavijestite čitaoce/gledaoce o konkretnim mjerama (preporučenim od stručnjaka) koje mogu poduzeti kako bi spriječili širenje virusa, jer to ljudima pruža osjećaj kontrole.
  5. Uputite čitaoce/gledaoce na službene izvore informacija, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija.
  6. Budite oprezni kada prenosite rezultate novih istraživanja koja još nisu objavljena i recenzirana. Prije objave se svakako konsultujte s neovisnim stručnjakom.
  7. Razgovarajte s više stručnjaka jer svako može vidjeti neki dio slike. Budite sumnjičavi prema onima koji tvrde da znaju sve.
  8. Imajte na umu da se ne morate baviti baš svakom glasinom i dezinformacijom, osobito ako im je doseg ograničen, a utjecaj zanemariv.
  9. Prilikom raskrinkavanja dezinformacija, usredotočite se na činjenice u naslovima i objavama na društvenim mrežama kako ne biste doprinijeli širenju dezinformacija, s obzirom na to da mnogi ljudi ne čitaju dalje od naslova.
  10. Učinite komplikovane podatke razumljivima koristeći, na primjer, grafičke prikaze. Neka fokus bude na činjenicama i savjetima o konkretnim koracima koje ljudi mogu poduzeti.
  11. Izbjegavajte ismijavanje i pogrdan jezik jer strah od virusa kod ljudi je stvaran, iako su neke teorije i ideje pogrešno usmjerene i djeluju iracionalno.
  12. Doznajte koja pitanja vezana za Covid-19 zanimaju vašu publiku i odgovorite na njih, a na nedoumice odgovorite kvalitetnim sadržajem.
  13. Jasno navedite izvore podataka, datume i kontekst na kartama širenja virusa i drugim grafičkim prikazima.

Pored ovih preporuka, na stranici First Drafta dostupan je i niz drugih resursa koji novinarima mogu pomoći u odgovornom izvještavanju o koronavirusu.

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest