Sarajevo, 14.01.2020. – Facebook će zabraniti “deepfakeove” odnosno video snimke izmijenjene pomoću umjetne inteligencije kojom su zamijenjena lica ili promijenjene riječi koje izgovara neka osoba, objavila je ta društvena mreža.

U odluci objavljenoj na blogu, Facebook navodi da će ukloniti video snimke koje su izmijenjene na način da to nije očito, zbog čega mogu obmanuti korisnike interneta kada je riječ o izjavama neke osobe, a koje se izrađuje pomoću umjetne inteligencije koja “miješa, zamjenjuje ili dodaje” neki sadržaj u video kao da je “autentičan”.

Odluka se ne odnosi na “parodičan ili satiričan sadržaj” ili na video snimke koje su montirane tako da su izostavljene riječi ili im je promijenjen redoslijed, precizira potpredsjednica Facebooka Monika Bickert.

Facebook će također nastaviti uklanjati audiovizualni sadržaj koji krši “standarde zajednice” i smanjiti broj pratitelja onih sadržaja koje vanjski kontrolori s kojima sarađuje, kao što je AFP, označe kao lažne.

Facebook je 2016. godine pokrenuo program provjere istinitosti sadržaja koji se objavljuje na njegovim stranicama i na Instagramu u saradnji s vanjskim kontrolorima (Third party fact-checking) u kojem učestvuje šezdesetak medija širom svijeta.

S druge strane korisnici Twittera moći će spriječiti druge da odgovore na njihove tweetove, objavljeno je, a u pitanju je potez koji bi trebao spriječiti antisocijalno ponašanje na platformi, poboljšavajući kvalitetu konverzacije.

Međutim, nove zabrane mogle bi umanjiti ambicije te društvene mreže da spriječe širenje dezinformacija. Ostaje nejasno kako Twitter namjerava pomiriti te dvije stvari.

Na konferenciji za novinare na sajmu Consumer Electronics Show u Las Vegasu, direktorica Twittera za upravljanje proizvodima Suzanne Xie, izjavila je da će ta kompanija ove godine uvesti tu postavku.

Firma planira započeti eksperimentiranje s tom značajkama u prvom tromjesečju 2020. godine s ciljem da je globalno uvede do kraja godine.

Ta značajka bi mogla riješiti neke probleme koji su Twitteru dali reputaciju “otrovne” platforme. Međutim, kad tweet dobije više odgovora nego lajkova ili proslijeđenih tweetova to može biti neugodno iskustvo.

Slično tome, razgovor između prijatelja mogu prekinuti neznanci, što potencijalno prijateljski razgovor može pretvoriti u nešto drugačije.

No, čini se da je to u suprotnosti s Twitterovim pravilima o dezinformacijama.

Za razliku od Facebooka, Twitter nema program za provjeru činjenica i zabranjuje samo dezinformacije kojima je cilj manipulacija ili uplitanje u izbore.

Osim toga ova kompanija tvrdi da je “otvorena priroda Twittera moćan protuotrov za širenje svih vrsta neistinitih podataka”, kako je to izjavio 2017. godine njen šef javne politike Colin Crowell.

– Novinari, stručnjaci i angažirani građani tweetaju ispravljajući i praveći javni diskurs – dodao je Crowell, kazavši i da se te vitalne interakcije događaju na Twitteru svaki dan, a oni rade na tome da prvo provjere najkvalitetniji i najrelevantniji sadržaj i kontekst.

Nove značajke umjesto toga omogućuju proizvođačima lažnih podataka da jednostavno označe svoje tweetove kao “izjave” i spriječe nastanak tih interakcija.

(N1/The Guardian)