Trebinje, 6.12.2019.- Dva su ključna problema sa kojima se suočavaju medijski djelatnici u BiH. Jedan je politički pritisak od strane nositelja javnih funkcija, a drugi je pritisak unutar redakcija, odnosno od strane vlasnika i urednika što dovodi do cenzure i autocenzure, istaknuto je tokom ekspertskog sastanka „Mapiranje ljudskih prava u medijima sa fokusom na prava novinara“, koji je održan u Trebinju.

Osim ova dva problema, u ovom dijelu BiH, novinari su tokom svog profesionalnog rada izloženi različitim oblicima prijetnji, pritisaka, napada, diskriminacije i mobinga, dok im je istovremeno veoma teško da dođu do informacija, koje se nalaze u posjedu institucija vlasti i koje uveliko krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama.

Milanka Kovačević, novinarka Radio Gacka i portala Direkt već određeno vrijeme ima zabranu pristupa informacijama  kod gradskih vlasti, Termoelektrane „Gacko“ i javnih institucija, što je prema njenim riječima problem sa kojim se suočavaju sve kolege iz Hercegovine koji žele da kritički pišu o radu lokalnih javnih organa. „Naprosto jača pritisak od strane predstavnika vlasti, sa pozicija moći i čini mi se da se javnost okreće protiv novinara, jer često možemo da čujemo da su novinari krivi za lošu sliku koja se o nekoj zajednici stvara kroz medijske sadržaje”, kaže Kovačević dodajući da se od novinara očekuje da budu besprjekorni, iako je cijeli sistem urušen.

Dubravko Curać, dopisnik BN televizije iz Trebinja također ima ograničen pristup informacijama u ovom gradu, a kao razlog iz lokalnih institucija navode to što je zaposlenik medija u kome radi. On također, smatra da će biti veoma teško doći do poboljšanja statusa ljudskih prava novinara u medijima. „Nemamo izbora jer radimo za platu i teško je objasniti građanima da samo radimo svoj posao, hranimo pošteno porodicu. U ovakvim uslovima teško je reći da ne želite da radite danas, jer vam niko neće prići i podržati vas. Prepušteni smo sami sebi“, naglašava Curać, dodajući da situaciju dodatno kompilikuju portali bez impresuma koji svakodnevno kreiraju senzacionalističke sadržaje i urušavaju kredibilitet profesiji.

Sa njim se slaže i Bojan Nosović, novinar Alternativne televizije: “U Hercegovini imamo problem sa velikim brojem portala, koji rade bez impressuma i ne poštuju novinarske standarde. Mi ne znamo ko stoji iza tih portala, ne srećemo ih na terenu, a izvještavaju o događajima”, kaže Nosović.

Vera Soldo, urednica portala Republika.info iz Mostara je mišljenja da mediji koji nisu u službi javnog interesa rade bez medijskog integriteta kao najvažnije odlike medija, a to je da građanima pruže tačne, pouzdane informacije i da pri  tome  nisu  ovisni  od posebnih  privatnih  ili  državnih  izvora,  ili  da  s  njima  imaju  klijentistički  odnos. „Novinare moraju štiti sami sebe, svojom profesionalnošću, posvećenošću u obavljanju posla, i svojim integritetom. A taj integritet se očituje da neće pokleknuti ni u teškim okolnostima, ucjenama, opstrukcijama, već upravo suprotno – nastaviti će i dalje graditi svoju profesionalnost i odgovornost prema javnosti, biti i ostati čuvari slobode govora i otvorenog dijaloga“, smatra Soldo naglašavjući da ukoliko BiH želi postati demokrastko društvo onda se novinarima i medijima mora osigurati siguran rad, jer medijski djelatnici rade u interesu javnosti.

Tokom sastanka su predstavljeni rezultati istraživanja o položaju ljudskih prava novinara u BiH, koje je sproveo istraživač Srđan Puhalo u okviru projekta „Mediji za ljudska prava“. Podaci pokazuju da se 24 posto medijskih djelatnika suočava sa pritisicima od strane političara na vlasti, dok 14.9 posto pritiske trpi od strane vlasnika medija. Također, 16 posto ispitanika je tokom anketiranja navelo da se suočava sa autocenzurom dok 54,9 posto novinara u BiH nije zadovoljno sa ekonomskom sigurnošću koju im novinarstvo kao profesija (ne)pruža.  

Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara kaže da prema procjenama trenutno ima oko 170 do 200 slučajeva tužbi za klevetu pred bh. sudovima, ali da već postoje neke inicijative da se smanji broj tužbi za klevetu, preko procesa medijacije. “Kao medijska zajednica moramo govoriti više o pritiscima koji se dešavaju u redakcijama i biti hrabriji kada evidentiramo pritiske koji dolaze od samih urednika. Novinari o njima rijetko govore jer se boje da će izgubiti svoj posao”, smatra Rudić naglašavajući da je loš položaj medijskih djelatnika djelimično odgovornost i samih novinara, jer ne poznaju dovoljno svoja prava, niti mehanizme zaštite.

Učesnici skupa su pozvali lokalne organe uprave u Trebinju i drugim hercegovačkim opštinama da  novinarima omoguće pristup informacijama od javnog značaja u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i da na taj način obezbjede uslove za slobodan rad medijskih djelatnika, kako bi mogli  profesionalno i odgovorno izvještavati u interesu javnosti.

Ekspertski sastanak je održan u okviru projekta “Mediji za ljudska prava” kojeg implementira Udruženje BH novinari, u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju Pro Educa, a uz finansijsku podršku Evropske unije.