Sarajevo, 05.11.2019.- Udruženje BH novinari u saradnji sa Donorskom mrežom i udruženjima pacijenata održali su sastanak sa predstavnicima medija, na kojem su poručili da bi novinari trebali više istraživati s fokusom na primjenu zakona, ljudska prava pacijenata, koji trebaju organe da bi preživjeli, te o humanom aspektu doniranja organa.
Rečeno je da će BiH ove godine zabilježiti neslavni rekord po minimalnom broju obavljenih transplantacija.
– Postoje stručnjaci, sredstva i zakon. Tu se treba istraživati zašto nema više transplantacija – kazala je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Predsjednica Donorske mreže BiH prof. dr. Halima Resić smatra da se o toj temi samo piše i izvještava povodom Svjetskog dana bubrega i Svjetskog dana doniranja organa.
– Ne možemo iz entuzijazma živjeti i imati rezultate. Mnogi neće na televiziji da pričaju o transplantacijama – kazala je Resić smatrajući da su mediji ključni u pravilnom izvještavanju o doniranju organa.
Predložila je da bi se u medijima trebalo više emitovati o tome šta je ljude inspirisalo da doniraju organe.
– Donorska mreža ne bi imala nikakvih rezultata da nas svih ovih godina mediji nisu pratili. Vijeće Evrope je 2018. godine svojim preporukama reklo da je medijska kampanja izuzetno značajna u podizanju svijesti građana o potrebi doniranja organa. Problem je što ta kampanja u BiH nije kontinuirana – konstatovala je Resić.
Iako u BiH ne postoji registar onih koji su potpisali donorske kartice, računa se da ima više od 50.000 donorskih kartica.
Na susretu s medijima predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH Tomislav Žuljević podsjetio je da je Vlada Federacije BiH donijela određene zaključke, koji “obavezuju kliničke centre da moraju da rade transplantacije i obavezuju osnivače dijaliznih centara da obnove aparate koji su u veoma lošem stanju“.
-U 2015. godini imali smo 28, a ove godine sedam transplantacija s tim da u Kliničkom centru u Sarajevu nismo imali ni jednu – naveo je Žuljević.
Zaključeno je da se “građani BiH kojima je neophodna transplantacija organa posljednjih godina suočavaju sa sve težim preprekama zbog pasivnosti nadležnih institucija da pokrenu programe transplantacije u državi te stvore bolje uslove u hemodijaliznim centrima”.
Predstavnici udruženja istaknuli su da u našoj zemlji postoje svi uslovi za uspješne transplantacije. Samo za ovu godinu izdvojena su 2,5 miliona maraka, a iskorišteno je svega 250 hiljada KM, kazao je Žuljević i dodao da je potrebno utrditi utvrditi razloge zbog kojih građani iz naše zemlje idu vani, jer se u zemlji ne radi.
Potrebno je usaglasiti sve segmente da bi se ljudima iz naše zemlje mogao spasiti život.
-Hrvatska je zemlja koja je veličinom i brojem stanovnika slična BiH, a u Hrvatskoj se izvede 350 transplantacija godišnje, potrebno je da se sve poboljša, jer transplantacijom osim spašavanja života, država i štedi novac, jer jedna godina dijalize košta koliko i transplantacija – kazao je Žuljević.
(TVSA/FENA)
