Sarajevo, 30. septembra 2019.- Medijskoj zajednici, kao i institucijama vlasti je potrebna jedinstvena metodologija za evidentiranje i praćenje napada na novinare i svih drugih oblika ugrožavanja sigurnosti medijskih djelatnika, sa fokusom na pravnu i pravosudnu zaštitu  novinarskih prava i sloboda, uključujući i razvijanje državnih mehanizama za praćenje  slobode medija u BiH, zaključak je prve ekspertske debate „Mapiranje medijskih sloboda i kršenja novinarskih prava“, koju je organizovalo Udruženje/udruga BH novinari danas u Sarajevu.

BH novinari namjeravaju razviti dugoročni  mehanizam evidentiranja, praćenja i izvještavanja o napadima na novinare sa setom indikatora koji će usigurati kontinuirano praćenje napretka u toj oblasti, te vršiti legitiman pritsak na  pravosudne i državne institucije da odgovornije i efikasnije procesuiraju sve slučajeve kršenja zagarantovanih medijskih sloboda. Također, metodologija će omogućiti analizu solidarne i pravne podrške žrtvama napada od strane civilnog društva, nezavisnih institucija, međunarodnih i domaćih organizacija  odgovornih za praćenje medijskih sloboda.

Koordinatorica Linije za pomoć novinarima Una Telegrafčić je navela da je današnja debata jedna u nizu aktivnosti koje se sprovode sa ciljem kreiranja jedinstvene metodologije i da je do sada održano  niz konsultacija i sastanaka sa ciljnim sektorima: medijskom zajednicom, policijom, pravosuđem, institucijama vlasti i organizacijama civilnog društva. “Želimo da novinari kojima se krše ljudska prava, kao i predstavnici pravosuđa i institucija vlasti zajedno rade na ovoj metodologiji kako bi imali jedinstven pristup evidentiranju slučajeva kršenja novinarskih prava“, ističe Telegrafčić.

Šefica Odsjeka za informatičko-tehničku podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Sanja Škuletić Malagić smatra da se novinari suočavaju sa nizom problema i da je poštivanje njihovih prava na najnižem nivou, te da su monitoring i metodologija kao i druge aktivnosti u mapiranju napada na novinare ključne metode za poboljšanje statusa medijskih profesionalaca. “Država ne raspolaže mehanizmima za evidenciju slučajeva kršenja prava novinara, tako da ni od onih 24 odsto predmeta koji se riješe u korist novinara nismo u mogućnosti da evidentiramo koji su to predmeti. Činjenica je da sve naše baze podataka počivaju na informacijama i podacima koje evidentira Linija za pomoć novinarima”, kaže Škuletić Malagić.

BH novinari kroz FMHL mehanizam posjeduju konzistentnu bazu podataka koju vode u dugom vremenskom periodu i na bazi direktnih kontakata sa medijima i novinarima, ali se vrlo često dešava da se podaci,  koje posjeduju BH novinari i druge nevladine organizacije ili pravosudne institucije, policija i državne institucije veoma razlikuju zbog drugačijeg kategorisanja slučajeva napada.

Generalna tajnica BH novinara Borka Rudić kaže da je veoma važno da se prihvati jedinstvena baza podataka o napadima na novinare kao  osnova za unaprjeđenje zakonskog okvira i rada institucija odgovornih za zaštitu sloboda i prava novinara u BiH. „Da bismo imali jedinstvenu evidenciju i bazu podataka, neophodna je izrada metodologije koja će biti prihvaćena od svih aktera na polju zaštite novinaram kao i kreiranje sistema razmjene informacija i zajedničkih akcija“, smatra Rudić, naglašavajući da je ova debata došla u pravo vrijeme, a u kontekstu napada na novinare Radio Sarajeva i da je ovaj događaj pokazao zašto je bitno da matična redakcija štiti napadnutog novinara i da sarađuje sa institucijama vlasti radi  efikasne istrage o napadu i kasnije – kažnjavanju počinitelja.

Sudionici debate su podržali inicijativu predstavnika pravosuđa da se tokom sudskih potupaka protiv napadača na novinare primjenjuju strožije kazne, predviđene postojećim krivičnim zakonima, prema napadačima i osobama koje ugrožavaju sigurnost novinara  budući da se u ovakvim krivičnim djelima radi i o povredi sloboda i ljudskih prava.  

Načelnik Odjeljenja za odnose sa javnošću Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo Mirza Hadžiabdić naglašava da u potpunosti podržava ideju da se uvedu oštrije sankcije i da se napad na novinare tretira kao posebna kategorija krivičnog djela. „ Veoma je bitno da sami novinari međusobno sarađuju i ostvare neophodan nivo solidarnosti kako bi se što uspješnije izborili za poštivanje slobodnog i nezavisnog rada, kao i profesionalnog integriteta“, smatra Hadžiabdić.

Predstvnica VSTV  Adisa Šikalo je sudionike debate informisala o tome da je VSTV  pozvalo sudije i druge pravosudne službenike na  označavanje postupaka protiv novinara i medija u CMS sistemu elektronskog upravljanja sudskim predmetima, upravo zbog potrebe praćenja i evidentiranja krivičnih i drugih djela  prema novinarima.

Današnja debata je organizovana u okviru projekta “Mapiranje medijskih sloboda i izvještavanje o poštivanju novinarskih prava u BiH” koji BH novinari realizuju uz finansijsku podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH.