Zenica, 17. maja 2019. – Razočaranost u pravosudni sistem, dugotrajnost sudskih postupaka, uzaludnost procesa i percepcija nasilja kao normalnog oblika komuniciranja su razlozi zbog kojih novinarke najčešće ne prijavljuju napade i pritiske, istaknuto je na radionici o temi „Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima“ koju je organizovalo Udruženje/udruga BH novinari jučer u Zenici.
Sa druge strane, ni same novinarke nisu dovoljno educirane o svojim pravima, nisu upoznate sa zakonskim okvirom kao ni sa domaćim i međunarodnim mehanizmima zaštite radnih i socijalnih prava, protiv diskriminacije i za ravnopravnost muškaraca i žena u medijskim kućama. To su razlozi zbog kojih novinarke i druge medijske radnice ne vjeruju da će adekvatno biti zaštićene, zbog čega često deceniju i više trpe različite oblike profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja.
Velida Kulenović, predsjednica Kluba novinara Zenica ocijenila je veoma značajnim prošlogodišnje formiranje Mreže novinarki u BiH, kako bi se same novinarke snažnije borile za svoja prava, educirale i zagovarale veću zastupljenost žena na upravljačkm i uredničkim pozicijama u medijima. Kulenović smatra da je podrška ove mreže novinarkama lokalnih medija veoma važna jer se u njima sve više krše prava novinara i novinarki i upravo zbog toga je potrebno što više govoriti o mehanizmima zaštite.
„Novinarke svakodnevno izvještavaju o pravima drugih, ali nemaju dovoljno vremena ni saznanja kako zaštiti svoja prava i kako se boriti za njihovo ostvarenje“, smatra Kulenović dodajući da je neophodna konstantna edukacija kako novinarki, tako i predstavnika pravosudnih institucija, ali i policijskih službenika.
BH novinari su proveli i istraživanje koje je pokazalo da su žene slabo zastupljene u ozbiljnim informativnim sadržajima, da se često predstavljaju u iskrivljenom kontekstu, kao i da novinarke mnogo teže napreduju unutar medijske industrije za razliku od muških kolega, posebno na mjestima gdje se vijesti definiraju, formulišu i distribuišu.
„Žene se nalaze na samo 24% rukovodećih pozicija u bh. medijima, dok je udio žena na poziciji direktorice 25,3%, a muškaraca je 74,7%. Istraživanje je pokazalo također da je najlošija rodna struktura na direktorskim pozicijama u TV sektoru gdje žene zauzimaju blizu 16 posto direktorskih pozicija“, ističe generalna tajnica Borka Rudić, naglašavajući da je najviše žena na poziciji glavne i odgovorne urednice u radijskom sektoru, a najmanje u online sektoru.
Razlozi za mali broj žena na pozicijama odlučivanja i moći unutar medijskih kuća jednim dijelom leži u slaboj upoznatosti samih novinarki sa njihovim ženskim pravima, ali i u činjenici da u medijskim kućama ne postoje interni pravilnici o napredovanju, rodnoj ravnopravnosti, sprečavanju dskriminacije i drugim segmentima regulisanja položaja i prava novinarki.
Duška Andrić iz Centra pravne pomoć ženama iz Zenica kaže da se novinarke skoro nikako ne javljaju da traže pravnu zaštitu i pomoć, ali i da to nije ništa novo jer žene generalno manje prijavljuju bilo koju vrstu nasilja, diskriminaciju, prijetnje, mobing itd.
„Novinarke ne prijavljuju kršenje njihovih prava i nemaju povjerenja baš kao i ostali građani i građanke, ali problematično je što one ne znaju ništa više od običnih građana o svojim pravima, a trebali bi da znaju, ako ne zbog sebe onda zbog svoje publike koju bi trebali da educiraju jer je to u konačnici jedna od osnovih funkcija medija: edukacija“, smatra Andrić.
Ova radionica je samo jedna u nizu aktivnosti koje BH novinari planiraju u narednih pola godina sa ciljem da osnaže medijske profesionalke da glasnije i jasnije zagovaraju poštivanje njihovih ženskih ljudskih prava, kao i da u konačnici obezbjede veću zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u medijskoj industriji. Nova edukativna radionica za novinarke je planirana za 23. maj u Mostaru, gdje će se sa predstavnicama hercegovačkih lokalnih i javnih medija diskutovati o problemima sa kojima se suočavaju žene u novinarstvu.
Radionice su dio projekta „Jačanje mreže novinarki u BiH“ koji realizuje Udruženje/udruga BH novinari kroz Program za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat) i uz podršku Pree Press Unlimited iz Holandije.
