Sarajevo, 31.12.2018. – Decembarsko izdanje E-novinara posvećeno je govoru mržnje i odnosu između medija i pravosudnih institucija. Prema Preporuci Komiteta Vijeća Evrope br. 20 o govoru mržnje, iz 1997. godine, govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja koji šire, podstiču, promoviraju ili opravdavaju mržnju među rasama, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući netoleranciju izraženu kroz agresivni nacionalizam, etnocentričnost, diskriminaciju ili neprijateljstvo prema manjinama, imigrantima i ljudima imigrantskog porijekla.
U krivičnim zakonima Bosne i Hercegovine, govor mržnje nije definisan kao posebno krivično djelo, što otvara mogućnost
manipulacije i različitog tumačenja kako od strane počinitelja, tako i od pravosudnih institucija. Prema podacima Linije za pomoć novinarima, česte su situacije da u pojedinačnim slučajevima govora mržnje prema novinaraima, pravosudni organi ne prepoznaju govor mržnje kao krivično djelo. Baš zbog toga, značajna je uloga civilnog društva i novinara, u borbi protiv govora mržnje prema svim građanima, kako bi se stvorila jasna praksa u razlikovanju govora mržnje od uvrede, prijetnje, klevete i slično. Više na ovu temu, ali i iz različitih aspekata, za ovo izdanje E – novinara, pišu Azra Maslo iz Regulatorne agencije za komunikacije, Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra i Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje i Marko Vejić, novinar RTRS-a.
Drugi dio biltena obrađuje odnos medija i pravosudnih institucija, odnosno pravo na slobodan pristup informacijama u pravosudnim institucijama u odnosu na pravo na zaštitu integriteta i tajnosti pravosudnih istraga i postupaka. Na dvodnevnom seminaru na ovu temu, održanom 28. – 30.10. 2018. u Međugorju, zaključeno je da je potrebno više raditi na edukaciji u oblasti komunikacije s javnošću i većoj transparentnosti pravosudnih institucija prema javnosti te da se organiziraju međusobne posjete medijskih profesionalaca i djelatnika iz pravosuđa. Značajan korak naprijed bi bio i uvođenje samoregulacije i regulacije, odnosno samoprocjene kvalitete i stručnosti samih novinara koji izvještavaju o radu pravosudnih institucija, što uključuje i monitoring medijskih izvještaja iz pravosuđa, jer se po njemu može procijeniti koliko se poštuju etički standardi.
U cilju jačanja svjesti o značaju međusobne saradnje medija i pravosudnih institucija i ostalih institucija koji su donosioci odluka, za ovo izdanje biltena E – novinara, pišu Vera Soldo, urednica iz Mostara, Irhad Bilić, Pravni savjetnik u Kabinetu predsjednika Suda BiH, Admir Katica, Šef Kabineta Predsjedništva Visokog sudskog i tužilačkog vijeće Bosne i Hercegovine, Milanka Kovačević, novinarka portala Direkt, Samir Beganović, sekretar Tužilaštva Brčko Distrikta BiH, Renata Radić Dragić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo, Nina Hadžihajdarević, stručna saradnica za odnose sa javnošću Federalno tužilaštvo BiH, Marjana Popović, zamjenica šefa kabineta u Visokom sudskom i tužilačkom
vijeću i Erna Mačkić, novinarka BIRN-a.
60. i 61. broj E-novinar biltena realizira se u okviru zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope (JUFREX).
