Banja Luka, 12.12.2018.-Aktuelni i netransparetni finansijski tokovi između javnog sektora i medija odnose na desetine miliona KM godišnje samo odabranim medijima i agencijama, dok u isto vrijeme u BiH ne postoji garancija protiv  zloupotrebe  medija u političke i druge svrhe kroz dodjelu tog istog novca, zaključak je stručne debate „Regulisanje tržišta oglašavanja i transparentnosti vlasništva medija u BiH“, koja je održana u Banja Luci.

Proizvod ovakvih relacija jeste konstatno urušavanje novinarske etike i kvaliteta novinarstva, kao i funkcije javnog interesa u medijima, tako da na kraju ni građani nemaju racionalan osnov za izbor medija kojima će dati povjerenje.

Generalna tajnica Udurženja/udruge BH novinari Borka Rudić smatra da odsustvo uvida u to koji pojedinci i interesi stoje iza medijskih operacija u BiH, te nedostatak informacija o vlasništvu povlači i mogućnost pritisaka na novinare, uticaja na uredničku autonomiju i medijske sadržaje.

„Projekat „Mediji i javni ugled“ je upravo pokrenut sa ciljem da se pomogne državi u dostizanju EU standarda u reguliranju  koncentracije vlasništva, stranog vlasništva i konflikta interesa u medijima i povezanim sektorima, te da se ujedno pomogne medijskoj industriji  u razvijanju naprednih politika zaštite kvalitetnog novinarstva koje je posvećeno javnom interesu.“- ističe Rudić.

Ona dodaje da je podizanje vrijednosti medijskog sadržaja i održivosti medija moguće jedino kroz poštenu  i  na jednak način dostupnu raspodjelu javnog novca profesionalnim medijima.

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić je mišljenja da u BiH imamo na djelu klasično podkupljivanje medija što možda odgovara nekim privatnim medijima, s obzirom da je tržište neuređeno, ali onda medijski profesionalci ne mogu tražiti od ostalih da budu transparentni i sve rade po pravilima, dok to isto sami ne urade.

Doktor komunikoloških nauka iz Banja Luke Mladen Bubonjić smatra da su veća transparentnost vlasništva i uvid u partikularne interese važan preduslov za otkrivanje mogućih pritisaka na medije i novinare, te da je to jedan od mehanizama za sprječavanje cenzure i autocenzure i za osnaživanje uredničke nezavisnosti i autonomije novinara.

„Informacije o vlasništvu nad medijima institucijama služe za regulisanje medijskog pluralizma, sprečavanje pretjerane koncentracije vlasništva te za otkrivanje, sankcionisanje i sprečavanje bilo kakvog sukoba interesa i korupcije u medijima.“- ističe Bubonjić.

On dodaje da informacije o interesima koji stoje iza medija  mogu ukazati na uticaj institucija vlasti, političkih stranaka ili krupnog kapitala, dok informacije o vlasništvu i izvorima prihoda  mogu ukazati na obrasce finansiranja koji nisu u skladu sa tržišnim standardima ili standardima potrošnje javnih sredstava.

Kada je riječ o transparentnosti finansiranja medija javnim novcem u intersu javnosti nisu samo informacije ko je dobio sredstva a ko nije, već i informacije o postupku dodjeljivanja i visini sredstava, kriterijumima i pravilima konkursa, kao i o članovima koji sjede u komisijama za dodjelu sredstava.

Pitanjem transparentnosti medijskog vlasništva Regulatorna agencija za komunikacije se bavi poslednjih 20 godina sa većim ili manjim uspjesima.

Rukovodilac regionalnog sektora RAK-a u Banja Luci Boris Kujundžić smatra da u kreiranju procesa transparentnosti vlasništva svi akteri moraju sarađivati, i medijska zajednica i institucije kako bi rezultat bio što konkretniji i efektivniji.

„Medijski profesionalci mogu računati na podršku regulatora, posebno u onim segmentima koji se odnose na praktična i operativna pitanja“, jasan je Kujundžić i dodaje da ostaje upitno kako će reagovati nosioci javnih funkcija i političke partije kada se ova zakonska rjesenja pojave u javnosti .

Sličnog mišljenja je i članica Upravnog odobra BH novinara i novinarka Euroblica Milkica Milojević koja kaže da nakon donošenja ovih zakona medijski profesionalci treba da vrše konstanti pritisak na donosioce odluka da se zakoni poštuju, a ne da budu samo jedan u nizu onih koji su teorijski dobri a u prakse se ne sprovode.

„Mi, kao medijska zajednica moramo istrajavati da ova dobra ideja postane stvarnost i da vratimo suštinske vrijednosti naše profesije u javni prostor, a to jedino možemo uraditi ako znamo sa kime imamo posla, odnosno ko nas zapošljava i u čije ruke stavljamo svoj radni aganžman.“-smatra Milivojević naglašavajući da nije zabranjeno zastupati nečiji interes ili tumačiti činjenice na ovaj ili onaj način, ali javnost ima pravo da zna odakle informacije dolaze.

Draft Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i Zakona o oglašavanju, kao i dodatne preporuke o finansiranju medija iz javnih budžeta biće predstavljeni na završnoj konferenciji projekta „Mediji i javni ugled“ u ponedjeljak 12. decembra u hotelu Bristol u Sarajevu.

Projekat je pokrenut s ciljem promoviranja transparentnosti medijskog vlasništva i legitimnih obrazaca financiranja medija i oglašavanja u BiH, finansira ga Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a provodi konzorcij kojeg čine Udruga BH novinari, Fondacija Mediacentar, Vijeće za tisak i online medije u BiH i NVO JaBiHEU.