Bihać, 13.07.2018.-U BiH ne postoji migrantska kriza, već kriza humanitarnog prava i pristupa ljudi tom pravu, a mi svi zajedno moramo pronaći najbolji način sa kojim ćemo olakšati trenutno stanje u kome se nalaze migranti i izbjeglice u BiH, zaključak je radionice „Izvještavanje medija u BIH o izbjeglicama i migrantima na fer, profesionalan i human način“ koja je danas održana u Bihaću u organizaciji Udruženja/udruge BH novinari uz podršku UNHCR-a.

Nina Velic iz Vaša Prava BiH je učesnicima razjasnila glavne pojmove kada se izvještava o ovoj vrlo osjetljivoj grupi, naglasivši da se u javnosti često miješaju termini „izbjeglica“ i „migrant“.

„Izbjeglica je stranac koji se iz osnovanog straha od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj grupi ili zbog političkog mišljenja nalazi van zemlje svog državljanstva, dok je migrant osoba koja napušta zemlju porijekla da bi poboljšala svoju materijalnu situaciju“, istakla je Velić.

Svako ima pravo da traži azil, odnosno sklonište i utočište, i podrazumjeva temeljno pravo da se osoba ne može vratiti u matičnu zemlju, gdje bi joj bile ugrožene osnovne slobode. U BiH postoje dva vida azila, jedan je izbjeglički status gdje azilant dobija pravo da boravi u našoj zemlji i nakon pet godina može aplicirati za državljanstvo, a drugi je supsidijarna zaštita, kada stranac ne ispunjava uslove za dobijanje statusa izbjeglica, ali postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla suočiti sa stvarnim rizikom od teške povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prema riječima Dorijana Klasnića iz UNHCR-a krajem 2017. godine u svijetu je ukupno raseljeno 68,5 miliona ljudi, od čega su više od polovine djeca i žene, dok je u BIH do sada ušlo oko 8.500 izbjeglica i migranata.

„To ukazuje na ogroman broj ljudi u pokretu koji su morali napustiti domove, bježeći od konflikta, nasilja, progona ili prirodnih katastrofa i znači da se svakog dana raseljava novih 44.500 osoba ili jedna osoba svake dvije sekunde.“-kaže Klasnić.

U ovakvim situacijama je vrlo teško profesionalno odrađivati svoj posao i odmaknuti se od ličnog stava tako da se i novinari nalaze na ispitu svoje profesionalne odgovornosti.

Tražitelji azila i izbjeglice imaju pravo, baš kao i svi drugi ljudi, da se čuje njihov glas, ali strah od osvete „kod kuće“, stereotipizacija, negativno izvještavanje i neprijateljski stav javnosti doprinosi tome da mnogi ne žele razgovarati sa novinarima.

Prilikom traženja intervjua je bitno da novinar bude jasan u svojoj namjeri, da ima razumjevanja  ukoliko azilant traži anonimnost i da se informiše o zemlji porijekla. Predstavnici UNHCR-a naglašavaju da je krivo i pogrešno otkrivati identitet tražitelja azila bez njihovog pristanka, kao i da obaveza zaštite identiteta trazitelja azila neprekidno traje bez obzira na trenutni status pojedinca, bilo izbjeglice ili nekoga čiji je zahtjev odbijen.

Najvažnije preporuka za izvještavanje o migrantima i izbjeglicama su da javnosti trebamo pružiti nepristrasne, tačne činjenice prije svega, poznavati zakon i deklaracije kako bismo tačno razumjeli i upotrijebili definicije, imati human pristup ali kontrolisati emocije i izbjegavati viktimizaciju, dati im priliku da se čuju odnosno prenijeti njihove stavove i poslednje ali možda i najbitnije provjeriiti da li naš tekst ima zapaljiv sadržaj koji može rezultirati mržnjom prema drugom i drugačijem.

Novinarka i aktivistkinja Milkica Milojević je na radionici predstavila Kodekse RAK-a i Vijeća za štampu i online medije u BiH, odnosno one članove koje se odnose na izvještavanje u kome postoji diskriminacija ili predrasude na osnovu pola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti ili vjere.

„Smatram da novinar prije svega mora imati profesionalnu odgovornost, vještinu za njegovanje empatije, ali i podsjećanje na sličnu situaciju i priče koje postoje u BiH, iako nemamo dovoljno resursa za kvalitetno izvještavanje o migracijama“, ističe Milojević.

Svaki novinar ima odgovornost da o osjetljivim i ranjivim temama izvještava na pravedan, fer, istinit način i u skladu sa novinarskom etikom i tek onda neće imati nikakvih nedoumica u vezi sa svojim radom.