Prema statističkim podacima kojima raspolaže Međunarodna federacija novinara (IFJ), od početka 2017. godine 56 novinara širom svijeta izgubilo je živote obavljajući radne zadatke, dok samo jedno od 10 ubistava postaje predmet istrage. Vlade ne uspijevaju ispuniti dužnost ispitivanja i kažnjavanja napadača i ubica medijskih profesionalaca. Nekažnjivost napada ugrožava novinare, šteti demokratiji te kompromituje nade za mir i razvoj, saopćeno je iz IFJ-a povodom obilježavanja 2. novembra, Dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima.

Tim povodom, IFJ pokreće Kampanju za okončanje nekažnjivosti za 2017. godinu koja će trajati do 23. novembra kada se obilježava osma godišnjica masakra Maguindanao, u kom je smrtno stradalo 32 novinara, i poziva na jačanje međunarodnog pravnog okvira i mehanizama nacionalne zaštite zbog unapređenja sigurnosti medijskih profesionalaca. Kampanja je fokusirana na 7 kritičnih zemalja: Meksiko, Pakistan, Afganistan, Irak, Jemen, Somalija i Ukrajina.

Iako je Međunarodni Dan UN-a za okončanje nekažnjivosti zločina protiv novinara, koji je ustanovila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2013. godine, značajno doprinio da se pitanje zaštite medija dovede na međunarodnu razinu, IFJ je izrazio zabrinutost zbog toga što mnoge zemlje širom svijeta još uvijek nisu poduzele konkretne mjere u cilju istraživanja slučajeva nasilja protiv novinara.

“Nasilje nad novinarstvom širom svijeta izvrgava ruglu velikodušne namjere inicijativa poput Dana UN-a za okončanje nekažnjivosti napada na novinare”, rekao je predsjednik IFJ-a Philippe Leruth. “Progon novinara i medijskih profesionalaca biće nastavljen sve dok se ne bude postupalo na način da se počinitelji ovih zločina drže odgovornim za svoja nedjela”.

Povodom obilježavanja Dana borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima, u ime Evropske unije deklaracijom se oglasila visoka predstavnica Federica Mogherini.

“Evropska unija odaje priznanje radu novinara na razotkrivanju zloupotrebe ovlasti, korupcije i kršenja ljudskih prava, te propitivanju uvriježenih ideja, pri čemu se često izlažu riziku od zastrašivanja, nasilja i smrti. Nezavisni i slobodni mediji su temelj participativne i pluralističke demokratije, te omogućavaju pozivanje vlada na odgovornost za njihov rad”, navodi se u deklaraciji koja najoštrije osuđuje ubistva, nasilje, zastrašivanje te uznemiravanje novinara i drugih medijskih aktera.

“Očekujemo od državnih vlasti da poštuju svoje međunarodne obaveze, te da štite novinare od svih vrsta zastrašivanja, prijetnji i nasilja bez obzira na to dolaze li od vladinih, pravosudnih, vjerskih, ekonomskih ili kriminalnih organizacija. Za svako bi potencijalno ubistvo, zlostavljanje, prijetnju ili napad usmjerene protiv novinara, bilo da dolazi od državnih ili nedržavnih aktera, trebalo odmah provesti učinkovitu i nezavisnu istragu u cilju krivičnog gonjenja i privođenja pravdi počinitelja tih zločina. Nekažnjavanje tih zločina udar je na demokratiju i temeljna prava poput slobode izražavanja”, navodi se u deklaraciji.

U Bosni i Hercegovini je prema podacima Linije za pomoć novinarima od početka 2017. godine registrovano 57 slučajeva kršenja prava novinara. Podaci o napadima na novinare u regiji Zapadnog Balkana dostupni su na platformi Safejournalists.net.

Povodom obilježavanja 2. novembra poruku je poslala i Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).

“Pravda je kamen temeljac slobodnog društva. Ona odvraća one koji prijete slobodi izražavanja i ohrabruje one koji staju u njenu odbranu “, rekla je generalna direktorica UNESCO-a, Irina Bokova. “Zbog toga je nepravda prema novinarima veoma skupa za sva društva”.

Prema podacima UNESCO-a, većina novinara ubijenih u 2016. godini (94%) bili su lokalni novinari koji su izvještavali o lokalnim temama. Polovina ubistava (50%) dogodila se u zemljama u kojima nije bilo oružanog sukoba, u poređenju sa 47% u 2015. godini.

Udio ubijenih novinarki porastao je sa 5% u 2006. na 10% u 2016. Žene se i dalje suočavaju sa određenim pretnjama, uključujući i online uznemiravanje, navodi se u poruci UNESCO-a.