Jahorina, 20.07.2017.-Budući da u Bosni i Hercegovini još nema sveobuhvatnog izvještaja o stanju ljudskih prava u medijima, Konzorcij koji čine BH novinari, Evropska federacija novinara i Centar za edukaciju ProEduca jučer su pokrenuli projekat pod sloganom Mediji za ljudska prava, čiji je cilj uvezivanje medija, građana, organizacija civilnog društva i institucija vlasti radi kreiranja zajedničke platforme medija za promociju, predstavljanje i zaštitu ljudskih prava u medijima.
Linija za pomoć novinarima godišnje registrira najmanje 60 slučajeva kršenja ljudskih prava novinara, koje su počinili prvenstveno vladini dužnosnici i političari, biznismeni, ali i javni i kulturni radnici
Velika očekivanja
Predložene projektne aktivnosti će se prvenstveno baviti istraživanjem i mapiranjem ljudskih prava u medijima, iz perspektive građana, organizacija civilnog društva, institucija vlasti i medijske zajednice, na način koji će podjednako uključivati sve aktere na polju ljudskih prava u BiH i rezultirati uspostavom jedinstvene, (online) dostupne platforme sa bazom izvještaja, analiza i drugih podataka o stanju ljudskih prava u bh. medijima. Planirano je da projekat traje do kraja 2019. godine.
Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja BH novinari, smatra jako važnim to što je projekat dobio podršku od zainteresiranih organizacija civilnog društva, koje se bave zaštitom ljudskih prava, ali i predstavnika medijske zajednice i institucija vlasti.
– Ljudska prava u medijima treba tretirati iz perspektive svih elemenata bh. društva, jer je to jedini način da se unaprijedi status ljudskih prava u medijima i iz perspektive novinara, koji su česte žrtve različitih vrsta pritisaka i napada, i iz perspektive običnih građana čija se prava krše kroz medijski sadržaj, kazala je Rudić, te se osvrnula na buduće korake projekta.
– Sada slijede istraživanja ljudskih prava novinara u medijskim kućama, odnosno utvrđivanje koliko se štite njihova prava na slobodu izražavanja, kao i istraživanja o ljudskim pravima ranjivih grupa kroz medijske sadržaje. To ćemo raditi paralelno kako bismo pokazali da novinari čija se prava sustavno krše ne smiju biti kršitelji ljudskih prava običnih građana, pojasnila je.
O važnosti mapiranja ljudskih prava govorio je i Srđan Puhalo, glavni istraživač projekta, kojem su gosti konferencije poručili da imaju velika očekivanja od projekta, iz razloga što je baš on u njega uključen.
– Prva stvar koja je važna jeste da moramo imati objektivne pokazatelje koji će se zasnivati na činjenicama s kojima idemo pred ljude koji kreiraju politike, koji donose odluke i koji se bave ljudskim pravima. Da bismo to dobili, moramo ukrstiti podatke koje imamo od relevantnih institucija, novinara i građana, rekao je Puhalo te istakao da trenutno vlada situacija u kojoj mediji i građani ne sarađuju dovoljno.
Stalna borba
– Mediji su s jedne strane ključni faktor, ali tu su i građani i bojim se da danas nemamo tu interakciju građana kao korisnika ljudskih prava i medija kao nekoga ko štiti i promoviše ljudska prava. Ideja projekta je upravo ta da se negdje sretnemo, razmijenimo iskustva, da vidimo činjenice i da na osnovu toga nastavimo dalje. Ako u tome uspijemo, bit će to kvalitativni skok u odbrani ljudskih prava u BiH, poručio je Puhalo te zaključio da odbrana ljudskih prava nije projekat koji se radi od sedam do tri, već da je to stalna borba za odbranu i promociju.
– Ovo je projekat koji ima određeni rok, ali cilj je da natjeramo domaće političare da počnu finansirati ovakve projekte zato što je njima stalo ili što žele da znaju kakva su ljudska prava u BiH, napominje Puhalo.
