Deklaracija o zajedničkom jeziku na kojoj je radilo trideset stručnjaka iz različitih oblasti i koja je dobila veliku medijsku pažnju danas je zvanično predstavljena u Sarajevu. Na početku konferencije za novinare istaknuto je da Deklaracija ima za cilj podizanje svijesti o jeziku kao sredstvu komunikacije, a ne mržnje.

Ivana Simić Bodrožić, profesorica i književnica iz Hrvatske, kazala je da iza ove inicijative ne stoji nijedna institucija, stranka, finansijska podrška. „U medijima se stvari krivo interpretiraju. Cilj ove deklaracije nije kršenje Ustava, ni čišćenje nečega. Mi želimo senzibilirati javnost da postoje drugi modeli shvaćanja jezika. Narod može biti samostalan, država suverena, a da dopustite tom narodu da priča kako želi. Ne zagovaramo jezičnu anarhiju. Također, mi ne tražimo zajedničko ime jeziku, ne želimo ga nazvati jugoslavenskim, balkanskim, zagovaramo da svaki narod imenuje svoju varijantu jeziku onako kako želi”, dodala je Boždrović. Istakla je da postoje četiri standardne varijante koje se u svakoj državi mogu imenovati onako kako to te države žele.

„Ako se u 75 posto međusobno razumijemo znači da se radi o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije 50 godina. Mi samo upozoravamo na raznolikost za koju mi smatramo da je bogatstvo. Jezici se vrlo često ne podudaraju s narodima, što je primjer sa Njemačkom, Austrijom. U Austriji govore njemački jezik što ne čini Austrijance manje Austrijancima. Svi znamo šta se dogodilo nakon rata, a meni se na neki način čini da se jezik kojim smo govorili raspao. Bili smo prisiljeni paziti da budemo čisti“, nkazala je je Boždrović.

„To je jedan jezik i u gramatičkom i historijskom smislu. Djeca u BiH su u obrazovnom procesu izložena jezičkom rasizmu do kojeg dovode politički moćnici i nacionalisti koji školu vide kao mentalno obrezivanje ili lobotomiju u svrhu formiranja rigidnog koncepta nacionalnog identiteta iz kojeg izbija mržnja. To se koristi u službi političke moći koja služi da ubijedi narode da jezik drugih naroda ne valja. Zapravo, ne radi se o jeziku nego o standardu. Ono što mi zovemo jezicima su standardi koji se normiraju u skladu sa standardima akademske zajednice”, kazao je Kazaz. Pisac i novinar Balša Brković kazao je da je Deklaracija izazvala čitav spektar reakcija nacionalista.

„Pokazalo se da su nacionalisti svih boja znatno iziritirani što je sjajno. Nacionaliste treba zadirkivati“, rekao je Brković.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od dvije stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih javnih ličnosti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Među njima su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.

Tekst Deklaracije možete pročitati na web stranici http://jezicinacionalizmi.com/deklaracija/