Predstavnici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) predstavili su danas u Parlamentarnoj skupštini BiH dva modela uređenja Javnog RTV sistema BiH koji bi prema tvrdnjama predstavnika HNS-a, bio zadovoljavajući za hrvatski ali i druga dva naroda u BiH. Na početku javne rasprave posvećene preuređenju Javnog RTV sistema istaknuto je da je novo uređenje RTV sistema potrebno jer je postojeći sistem napravljen po načelu teritorijalne podjele BiH i ne uzima u obzir činjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda.

Predstavljena su iskustva u organizovanju javnih rtv servisa u Belgiji, Španiji i Švicarskoj. Švicarski model je predložen kao najbolji primjer za BiH. Ilija Musa, voditelj Pododjela za medije i informiranje Glavnog vijeća HNS-a BiH, kazao je da švicarski model miri autonomiju pojedinih segmenata švicarskog društva u javnom informisanju s povezivanjem medijskog prostora ove zemlje u prepoznatljivu cjelinu.

„O tome, između ostalog, svjedoči i odsustvo društveno i politički relevantnih etničkih i drugih identitetski utemeljenih sukoba u toj zemlji“, kazao je Musa. Ivan Vukoja, voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informisanje Glavnog vijeća HNS-a BiH, kazao je da slijedeći švicarski model koncept uređenja Javnog RTV sistema treba biti usklađen s osnovnim načelom Ustava BiH – načelom konstitutivnosti naroda.

„Vodeći se načelom konstitutivnosti naroda izradili smo osnovni model prema kojem Јavni RTV servis odražava ustavnu strukturu BiH i svaki od tri naroda ima vlastiti RTV servis (BHRT H, BHRT B, BHRT S), te jedan servis na nivou BiH, koji će se referirati na potrebe svih građana (BHRT 1). Hrvati kao konstitutivan narod u BiH imaju ustavno pravo na vlastiti Javni RTV servis. Javni RTV servis na hrvatskom jeziku treba biti sastavni dio Javnog RTV sistem BiH i kao takav, finansiran iz javnih sredstava“, kazao je Vukoja. Dodao je da ta četiri servisa treba da tvore Javni RTV sistem BiH, a unutar tog sistema svaki od servisa bi imao obavezu međusobno sarađivati.

„Unutar osnovnog modela entitetske televizije bi izašle iz sistema javnog RTV emitiranja, dobile bi status entitetskih televizija i prešle bi na entitetske proračune. Sjedišta ova četiri javna servisa bila bi u Sarajevu, Banja Luci te Mostaru. Sistem bi funkcionirao tako što bi npr. RTV servis na hrvatskom jeziku imao 60 posto produkcije na hrvatskom jeziku, 10 posto bi se preuzimalo od krovnog BHRT servisa, 10 posto od bošnjačkog, 10 posto od srpskog, a 10 posto bi se kupovalo od vanjske produkcije“, kazao je on. Predstavljen je i dopunski model koji je varijacija prvog modela ali koji uz načelo konstitutivnosti uvažava i činjenicu da se BiH sastoji od dva entiteta.

Prema tom modelu  RTV sistem bio bi sastavljen od krovnog BHRT servisa, RTRS-a i RTV FBiH koja bi se sastojala od dva servisa, jednog koji bi emitirao na bosanskom (RTV FBiH 1) i drugog koji bi  emitirao na hrvatskom jeziku (RTV FBiH 2). U toku rasprave predstavnici HNS-a su kazali da je postojeći model u BiH nelegitiman, nepravedan i nametnut, te dugoročno neodrživ.

 „Mi ne želimo podjele niti želimo biti dezintegrirajući faktor. Želimo kanal na hrvatskom jeziku jer želimo uvid u dešavanja u hrvatskim mjestima. Krajnje je vrijeme. Nećemo odustati. Ne vidim ovdje  kolege iz bošnjački stranaka i time šalju svoj stav o ovome ali mi ćemo poslati ove prijedloge u domove naroda, neka kažu svoje mišljenje“, kazao je Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a u Parlamentu BiH. Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari, komentarišući predložene modele kazala je da je prijedlog švicarskog modela  Javnog RTV servisa preradikalan i teško izvediv, dok se o dopunskom modelu može nastaviti rasprava.

„Podržavam debatu o drugom modelu. Problem je što su oba modela zadržala nacionalna načela u izboru rukovodstva javnih emitera, a ne predviđaju stručnost i profesionalnost. Bilo je govora o političkim i nacionalnim zahtjevima ali potrebno je govoriti i o profesionalnim zahtjevima. Zadaća javnog servisa nije samo afirmacija jednog naroda nego i kritičko, objektivno i pošteno izvještavanje u korist građana“, kazala je ona.  Dodala je da je u debatu o  transformaciji Javnog RTV potrebno uključiti i novinare, odnosno  uposlenike Javnog RTV servisa.

„Nismo zadovoljni funkcionisanjem Javnog RTV servisa BiH, ali to ne znači da ga se treba ukinuti ili pretvoriti u većinski nacionalne. Mislim da treba nastaviti debatu o dopunskom modelu i da se može doći do kompromisnog rješenja“, kazala je Rudić. Na kraju je istaknuto kako predstavljeni modeli Javnog RTV sistema BiH nisu konačna rješenja, nego su povod za dalju javnu raspravu sa svim zainteresiranim pojedincima i javnosti u BiH.

Nakon današnje javne rasprave u roku od 21 dana omogućit će se dostava reakcija, komentara i prijedloga predlagačima, nakon čega bi slijedila izrada konačnog prijedloga u formi izmjena i dopuna postojećih zakona, odnosno, nacrta novog zakona o Javnom RTV sistemu BiH.