Fojnica, 12. jula –  Izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama treba doprinijeti razumijevanju, a ne podizanju tenzija i podsticanju na konflikte među ili prema određenim grupama ili pojedincima, rekla je prof dr Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, govoreći danas polaznicima Drugog modula Novinarske akademije 2015, koja se održava u Fojnici. 

„Razmislite o posljedicama svog pisanja, kome ono koristi, čemu služi, kakve će posljedice imati“, naglasila je profesorica Turčilo govoreći o temi Fer, balasiranog i objektivnog izvještavanja o ranjivim i marginaliziranim grupama. Ona je podsjetila kako novinari koriste fraze poput  „kao što svi znaju“ ili „očigledno je da…“ i da je takva vrsta izražavanja obično način kojim novinari objelodanjuju ličnu naklonjenost ili nenaklonjenost opredjeljenju svoje društvene grupe. 

„Još u procesu prikupljanja materijala treba znati prepoznati eventualnu vlastitu naklonjenost i predrasude. Naravno da je važno vaše vlastito mišljenje, ali je uloga novinara da svoje mišljenje uvijek iznova preispituje. Mnoga predubjeđenja koju jedna grupa ima o drugoj nisu zasnovana na činjenicama, nego nastaju na osnovu stereotipa“, kazala je Turčilo.

Redovni profesor sa odsjeka komunikologije Filozofskog fakulteta u Tuzli doc dr Enes Osmančević je u drugoj sesiji govorio o političkoj kulturi i uvažavanju različitosti u medijskim sadržajima i komentarima na internetu. 

„Govor mržnje je konstanta na prostorima bivše Jugoslavije još od devedesetih godina, a u međuvremenu je evoluirao, promijenio nositelje i postao skriven i metaforičan. Mi najviše imamo razvijen senzibilitet za prepoznavanje govora mržnje na osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti a najmanje za onaj usmjeren negiranju neistomišljenika, drugačijeg seksualnog opredjeljenja i sl. Uvod u priču o govoru mržnje je pitanje identiteta, koji je blisko vezan za fenomen kulturnog pritiska sredine koja o nama stvara neku sliku i s tim u vezi ta sredina ima neka očekivanja od nas“, naglasio je profesor sa Univerziteta iz Tuzle.

Treća sesija bila je posvećena zakonskom okviru u BiH koji tretira manjinske i ranjive grupe, a predavači su bili mr Borislav Vukojević i mr Bojana Miodragović iz Centra za društvena istraživanja iz Banja Luke. 

„Nigdje u zakonu ne postoje smjernice i preporuke o tome kako bi ovakva pitanja mediji, a naročito javni servisi, trebali da tretiraju. Istraživanja pokazuju da postoji manjak izvještaja o ranjivim grupama jer dio urednika ne vidi ekonomsku korist od takvih izvještaja, a drugi bi objavljivali ovakve priče ako su besplatne i odbijaju da ulažu u takve emisije i projekte”, rekao je Vukojević. 

Vukojević je istakao da država ne nudi stimulativne mjere u obliku subvencija za produkciju takvih emisija. “Oni koji dobiju projekte kroz koje trebaju izvještavati o ranjivim grupama rade nekvalitetne emisije koje su tu samo da ispune planove predviđene projektom. Ovakvi sadržaji se svode uglavnom na promotivne emisije koje se ne bave analizama”, objasnio je.

Drugi modul Novinarske akademije 2015 okupio je novinare i urednike iz Sarajeva, Mostara, Bihaća, Trebinja, Travnika, Kaknja, Prijedora, Brčkog, Zenice, Tuzle i Banja luke. Vaninstitucionalnu edukaciju novinara i studenata novinarstva podržali su Vijeće Evrope i Vlada Kraljevine Norveške u sklopu projekta “Promovisanje slobode izražavanja i informisanja i slobode medija u Jugoistočnoj Evropi”.