Javni RTV servisi u cijeloj regiji se nalaze pred velikim izazovima, međutim, neophodno je uložiti velike napore da opstanu kao bitne institucije svakog društva, poručeno je sa Međunarodne konferencije “Mediji i PR” održane u Bijelom Polju u Crnoj Gori. Konferencija posvećena javnim rtv servisima završena je danas, a u tri dana održavanja okupila je više od 50 novinara, urednika, predstavnika medijskih organizacija i udruženja, te profesora iz regije i Evrope.
Politički pritisci, nesigurno finansiranje, gubitak publike i sporo prilagođavanje novim tehnologijama, najizraženiji su problemi javnih servisa u regiji. Učesnici konferencije su složni da nagomilani problemi ugrožavaju opstanak javnih servisa ali da promjene u javnim emiterima moraju da počnu što prije kako bi ostali konkurentni i zadržali status kojeg imaju. Prof. dr Sonja Tomović Šundić, profesorica Univerziteta u Podgorici, kazala je da su javni servisi važni ali da postoje veliki problemi i u Evropi i balkanskim državama, a glavni je uticaj politike na medije.
„Tu je i problem finansiranja. Postoji i problem društvene odgovornosti, koja podrazumijeva pravna i etička pravila. Etika informisanja duboko podrazumijeva odgovornost prema javnosti, izvorima informacija, medijskim kućama i prema sopstvenoj savjesti”, poručila je Tomović Šundić, podsjećajući da su novinari ti koji daju sadržaj.
“U Hrvatskoj javna televizija od javnosti nema ništa, a javnost koja želi i mora imati uticaj na javni servis, apsolutno ga nema, i to je ono što je loše”, poručio je prof. dr Stjepan Malović. Dodao je da se jedino jačanjem javnosti može izaći iz medijske krize.
“U Srbiji postoje dva javna servisa, Radio televizija Srbija i Radio televizija Vojvodina. U oba medija prisutna je intervencija vlasti, tako da ni jedan ni drugi nisu nezavisni”, kazao je prof. dr Rade Veljanovski. Direktor Radio televizije Budva i član Upravnog odbora Unije lokalnih javnih emitera Dragan Klarić, kazao je da je postojala mogućnost da se lokalni javni emiteri u Crnoj Gori ugase.
“Jasno mi je zbog čega komercijalni mediji to žele. Njihov jedini motiv su sredstva koje lokalne samouprave namjenjuju nama. Ne mogu razumjeti naše osnivače koji su pasivni. Njih ne interesuje naša produkcija, kadrovska osposobljenost, ni povjerenje naših slušalaca, odnosno gledalaca. Oni imaju svoje kriterije prema kojima sude, a to što su presudili, a nama pripada, na vrijeme nam ne dostavljaju. Time nam ugrožavaju opstanak i produkciju”, poručio je Klarić.
Na konferenciji se razgovaralo i o digitalizaciji u regiji. Istaknuto je da su najveći problemi u BiH gdje proces digitalizacije nije završen i gdje analogni signal može ometati signal u susjednim zemljama. Učesnici panela o regionalnoj saradnji složni su da državne institucije BiH moraju hitno početi rješavati ovaj probem.
“Srbija je okončala digitalizaciju, proces koji je bio jako bitan u dogovorima pridruživanja Evropskoj uniji i to veliki uspjeh našeg društva, pri čemu smo to uradili sa mnogo manje sredstava nego što je bilo dozvoljeno”, istakao je Zoran Jevtović, član Udruženja novinara Srbije i ukazao na potencijalnu opasnost, da će mediji nakon toga morati da nabave novu opremu, pa će vlasnici medija ili, kako je rekao, davati sredstva iz svojih profita ili će otpuštati novinare.
“Regionalnom povezanošću i prekograničnom saradnjom možemo izaći iz situacije u kojoj se nalaze lokalni javni emiteri i na taj način ih sačuvati”, poručeno je na ovoj panel diskusiji. U toku konferencije promovisan je časopis “Mediji i komunikacije” i Izdavačko preduzeće “Clio” iz Beograda.Također, profesori regionalnih i evropskih univerziteta predstavili su svoje naučne radove. Konferenciju je organizovala Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore i Radio Bijelo Polje, a jedan od partnera konferencije je Udruženje/udruga BH novinari.
