Završni izvještaj o monitoringu medija tokom predizborne kampanje za Opće izbore 2014. kojeg je provelo Udruženje/udruga BH novinari predstavljen je danas u sarajevskom Media centru. Na početku konferencije šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, Mary Ann Hennessy, istakla je da je monitoring medija pokazao trend smanjenja govora mržnje u medijima što bi mogao biti znak pozitivne tranzicije medija prema profesionalnom i demokratskom novinarstvu.
„Dobra vijest je da direktnog govora mržnje nije bilo na tradicionalnim medijima pa i web portalima. Međutim govor mržnje mijenja lice i sad je postao zapaljiv govor usmjeren više na pojedinca nego na grupu i preselio se na društvene mreže. Vijeće Evrope će nastaviti da podržava ne samo medije, nego sve aktere, pogotovo djecu, kako bi se spriječila mržnja i dala mogućnost toleranciji i raznolikosti“, kazala je Hennessy.
U toku monitoringa medija pregledano je ukupno 34.830 medijskih sadržaja od čega 22.647 sadržaja u prve četiri sedmice pred izbore. Dvadeset monitora pratilo je 21 medij od 12.septembra do 25. oktobra. Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i stručna saradnica za monitoring medija sa fokusom na govor mržnje, kazala je da je glavni fokus monitoringa bio utvrđivanje nositelja govora mržnje, da li su to novinari ili drugi akteri medijske scene.
„Po definiciji iz preporuka Vijeća ministara EU u medijima nije bilo direktnog govora mržnje ali on je zamijenjen uvredama i huškanjem. U četiri sedmice predizbornog perioda od ukupnog broja pregledanih sadržaja 2,45 odsto je sadržavalo nepriličan govor, a od broja sadržaja koji su se odnosili na izbore 10,30 odsto sadržaja je imalo nepriličnog govora. Nositelji nepriličnog govora su uglavnom političari i ključna preporuka upućuje se njima, moraju biti više spremni na analizu i kritiku u medijima“, kazala je Turčilo. Dodala je da je zabrinjavajuć i pad medijskih sadržaja o izborima, skoro 100 odsto manje u odnosu na izbore 2012. godine.
Zlatiborka Popov Momčinović, profesorica Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i stručna saradnica na monitoringu sa fokusom na zastupljenost žena u predizbornom izvještavanju, kazala je da rezultati monitoringa ukazuju na podzastupljenost političarki u medijima. Od ukupno pregledanih 7.840 medijski sadržaja koji se odnose na izbore, političarke su bile zastupljene u 1176 tekstova i priloga, odnosno u 15 odsto sadržaja. Dodala je da bi ova podzastupljenost žena bila mnogo veća da nije bilo Željke Cvijanović, kandidatkinje SNSD-a za člana Predsjedništva BiH, koja je bila zastupljena u 50 odsto sadržaja u kojima se pominju političarke.
„Političarke su ignorisane od svog političkog vrha i bile su nevidljive. Takođe, političarke nisu koristile šansu da sebe prezentuju u medijima nego su govorili generalno ‘mi’ i ‘naši’, a u većini slučajeva su hvalile svog političkog vođu. Zabrinjava i činjenica da su i na javnim servisima političarke bile jako loše zastupljene, dok je jedan javni servis bio naklonjen samo jednoj političarki. BiH je još daleko od rodnopravnog društva“, kazala je Momčinović. U sklopu izvještaja o monitoringu medija predstavljene su i preporuke za urednike i novinare kojie će biti prezentovane i u publikaciji o monitoringu medija.
Istraživanje/monitoring medija provedeno je u sklopu projekta “Promocija slobode izražavanja i slobode medija u Jugoistočnoj Evropi” uz podršku Vijeća Evrope i Vlade Norveške.
