Javni servisi u BiH – BHT, Federalna televizija i Televizija Republike Srpske bili su pod žestokom kritikom javnosti zbog programskog odnosa prema poplavama. Iako zadnji u region, BHT je organizovao humanitarnu emisiju “Ljudi ljudima – Pozovi i pomozi”, za koju se prije moglo očekivati da će otvoriti mogućnost saradnje nego novi nesporazum među javnim emiterima. Dok su privatne tv stanice preuzimale ovaj program, učesnicima sa Federalne televizije uručeni su pozivi na odgovornost. Za jednu od novinarki koja je učestvovala u humanitarnoj akciji, Arijanu Saračević Helać sve ovo je, kako kaže, ponižavajuće:
„Mislim da nisam prekršila nikakav etički kodeks, nisam se bavila novinarstvom. To nema veze ni sa mojim pozivom, nema veze sa nikakvim aktom – to je čisto neka moja ljudska odgovornost.“
Zbog toga je tužna i Jasminka Šipka koja, kako kaže, nije smatrala da joj za učešće u humanitarnoj akciji treba bilo čije odobrenje:
„Bila sam iznenađena, pomalo nisam mogla vjerovati, pitala sam se šta, kako, zašto, ali se više ne pitam, niti me zanima. U mom cijelom radnom vijeku nikada nisam napravila nikakav ’prekršaj’, sada sam mnogo tužna.“
Svoj doprinos akciji dao je i novinar, nekadašnji urednik magazine “60 minuta” Bakir Hadžiomerović:
„Pošto oni znaju da mi nismo imali saglasnost, jer smo smatrali da je i Federalna TV dio toga, nakon toga su se pozvali na taj etički kodekst itd.. Svaki put kad ti neko napravi zahtjev za izjašnjavanje, to je uvod u disciplinski postupak.“
Siledžijstvo bez opravdanja
Još tokom trajanja humanitarne akcije, Odjel za ljudske resurse Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine zatražio je izjašnjavanje o učešću “svojih” zaposlenika u humanitarnoj emisiji Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, pozivajući se na etički kodeks, uz obrazloženje da nisu tražili dozvolu menadžmenta za svoje učešće u emisiji. Ipak, disciplinskog postupka za Arijanu, Jasminku i Bakira neće biti, tvrdi rukovodilac Odjela za ljudske resurse FTV Denis Naprta:
„U našem odjelu postoji evidencija svih ljudi koji su podnijeli te zahtjeve i koji su eventualno htjeli da se angažuju po bilo kom osnovu u nekim javnim nastupima. Mi smo redovno izdavali za to saglasnost generalnog direktora, koja se potpisuje, i to se tako radi već od 2011. godine.“
Menadžment Federalne televizije odustao je od disciplinskog postupka zbog , kako kaže Hadžiomerović, medijskog pritiska kojeg su napravile njihove kolege organizujući protest solidarnosti u holu RTV doma. No Bakir sumnja da će se na tome i završiti:
„Nemojte da vas iznenadi ako sutra neko dobije otkaz – dobije otkaz iz nekih petnaestih razloga.“
Ovakav potez menadžmenta Federalne TV, za predsjednika Samostalnog sindikata uposlenika Javnih servisa Mirzu Huskića potpuno je neshvatljiv, no smatra da je posrijedi nastavak obračunavanja FTV sa pojedinim novinarima ove kuće:
„Ja bih ovo nazvao stvarno siledžijstvom.“
Da spomenuti novinari nisu prekrišili etički kodeks mišljenja je i urednik BH Radija 1 Emir Habul:
„Umjesto čestitke što su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji, oni su dobili prijetnje, što je zaista skandalozno. Ovo je veliki autogol menadžmentu, koji poteže za discipliniranjem u situaciji kada za to zaista nema razloga.“
I dok se u susjednim državama organizuju humanitarni koncerti, gdje na istom stejdžu nastupaju novinari, muzičari i predsjednik države, u BiH, sudeći prema potezu FTV, oni koji se odazovu humanitarnoj akciji bivaju pozvani na odgovornost – jer tobože nisu tražili dozvolu. Takav apsurd neshvatljiv je i za novinara, dopisnika HINE iz Sarajeva, Ranka Mavraka:
„Ovo nije bio nikakav estradni nastup, niti su se kolege novinari time na bilo koji način okoristili i obogatili. Shvatio sam da su oni pozvani kao osobe od javnog utjecaja, imena koja nešto znače i koja mogu na neki način potaknuti ljude da iskažu svoju solidarnost. Svako birokratiziranje i svaki negativni pristup toj njihovoj plemenitoj gesti za mene je doista nedopustiv i sraman i nema tog proceduralnog objašnjenja koje može poslužiti kao opravdanje u svemu tome.“
