Nevladine organizacije i udruženja građana u BiH trebalo bi da prvi reaguju na govor mržnje u javnom prostoru i da pokreću tužbe za jezik mržnje, kazao je Sebastian Mangrau pravni ekspert Vijeća Evrope iz Strasbourga na današnjem treningu „Procesuiranje slučajeva govora mržnje-iskustva Evropskog suda u Strasbourgu“ održanog u Goraždu. On je kazao da je Evropski sud u Strasbourgu od 2002. godine do danas primio 1743 slučaja iz BiH, međutim niti jedan od njih nije vezan za govor mržnje.
„To znači da je kod vas sve u redu ili nacionalno pravosuđe radi jako dobro svoj posao“, kazao je on. Dodao je da zahvaljujući nevladinim organizacijama funkcionira građanska država.
„Evropskom sudu se najviše obraćaju nevladine organizacije. Za pojedince je ponekad opasno da pokreću tužbe za govor mržnje, to bi umjesto njih trebali da rade nvo i udruženja. NVO mora uzeti dio odgovornosti, put je dug ali ga treba započeti. Drugčiji je odnos prema govoru mržnje od zemlje do zemlje. Neke zemlje imaju edukativne programe, neke imaju sudije specijalizirane za govor mržnje, a neke zemlje imaju cijele odjele koji se bave govorom mržnje u zemlji. Zajednički element svima je postojanje građanske države“, kazao je on.
Na radionici koju su organizovali Udruženje/udruga BH novinari o procesuiranju slučajeva jezika mržnje Sebastian Mangrau je diskutovao sa predstavnicima pravosuđa, advokatima, sudijama, predstavnicima civilnog društva, MUP-a i novinarima.
Pravosudni organi u Goraždu do sada se nisu susretali sa slučajevima govora mržnje, ali su naglasili kako su takve pojave prisutne ali nemaju epiloge na sudovima. Jedan od razloga takvog stanja je nedovoljna upućenost zainteresiranih strana u smislu procedura kojima se pokreću sporovi, a postoje i nejasnoće vezane za zakone koji regulišu ovu oblast.
Konstatovano je da mediji u Bosni i Hercegovini imaju veliku odgovornost kada su slučajevi govora mržnje u pitanju, jer po prirodi stvari oni su instrumenti kojim je javna riječ dostupna društvu. Zato je vrlo važno da mediji prepoznaju i spriječe govor mržnje.
„Kada odlučujemo šta je govor mržnje svi bi trebali procijeniti da li je izjava u javnom interesu. Ne postoji precizna definicija govora mržnje jer je to pojam koji stalno evoluira. Govor mržnje se uvijek posmatra u kontekstu i uvijek treba procijeniti šta je cilj i namjera određene izjave. Sloboda izražavanja nije apsolutna. Česta je nedoumica o odgovornosti novinara. Novinari treba da informišu javnost ali oni ne mogu da izliječe društvo“, kazao je Magrau.
Odgovorajući na pitanja učesnika Mangrau je istakao da javni prostor ne možemo lišiti debate. Rekao je da su izajve u skupštinama ponekad oštre ali da one ne mogu spadati pod govor mržnje.
„Politička debata sadrži dozu pretjerivanja. Nikad nije bilo riječi o političkoj mržnji na Evropskom sudu“, kazao je on.
Trening o govoru mržnje održan je uz podršku Vijeća Evrope.
