Sarajevo – Insistiranje na provođenju zakona o suzbijanju govora mržnje, bolja samoregulacija, kvalitetnija saradnja državnih institucija, medija i akademske zajednice, edukacija i definiranje govora mržnje, neki su od prijedloga koje su danas na kraju Dvodnevne konferencije o borbi protiv govora mržnje u Jugistočnoj evropi “Živjeti zajedno”, istakli mnogobrojni učesnici. Na konferenciji je istaknuto da se u posljednjim godinama govor mržnje vratio u javni prostor, te da podjednaku odgovornost za to snose svi akteri društva.
Novinari, urednici, medijski eksperti, predstavnici pravosudnih institucija i ministarstava pravde, te međunarodnih organizacija iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Finske, Velike Britanije, Belgije,Bugarske i Rumunije, poručili su da govor mržnje u medijima mora biti ozbiljno shvaćen i tretiran.
Učesnici su kazali da je ova tema jako važna za BiH i da je bitno odgovoriti kolika je odgovornost vlasti, a kolika medija u kontekstu govora mržnje. Na otvaranju konferencije ministar pravde BiH Bariša Čolak je kazao da svaki čovjek mora uživati slobodu govora, međutim, mora postojati odgovornost za izgovoreno
„Ja mislim da u ovom trenutku naše društvo još uvijek nije tako organizirano da može u pravom smislu odgovoriti na ovu vrlo rasprostranjenu pojavu. I ja mislim da tek trebamo napraviti odlučne korake u tom pravcu.“, kazao je Čolak. Mehmed Halilović, pravnik i medijski ekspert, kazao je da se govor mržnje ne može vezati isključivo uz medije. On smatra da i javne ličnosti, naročito političari, moraju voditi više računa o javno izgovorenoj riječi.
„Političari se služe govorom mržnje, služe se i druge javne ličnosti, također i novinari.“, kazao je on. Standardi Vijeća Evrope za borbu protiv govora mržnje, kultura tolerancije, uloga samoregulacije u borbi protiv govora mržnje, govor mržnje na internetu, bile su teme konferencije. Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, Mary Ann Hennessey je kazala da problem govora mržnje nije tipičan samo za BiH.
“Poruka ove konferencije je da ne smijemo pomiješati govor mržnje sa slobodom govora, sloboda govora jest nešto što treba zaštititi, međutim ona ne znači neodgovornost”, rekla je Hennessey. Govor mržnje izražen je u cijeloj regiji. Savjetnik Republičkog javnog tužilaštva Srbije Tomo Zorić ističe kako se pravosudne isntitucije svakodnevno bore protiv govora mržnje u Srbiji:
„Imali smo jako važnu inicijativu Republičkog javnog tužilaštva u kojoj smo tražili od Ustavnog suda Srbije da se zabrane desničarske i ekstremne navijačke grupe koje izazivaju nacionalnu, rasnu i versku mržnju i netrpeljivost prema pripadnicima drugih, manjinskih grupa i gde je mržnja element njihovog delovanja.“ , kazao je Zorić.
Dunja Mijatović, predstavnica za slobodu medija OSCE-a u BiH, kazala je da je govor mržnje postao sofisticiraniji, ali da danas moramo pokazati veći stepen tolerancije, prije svega političari i javne ličnosti moraju pokazati toleranciju, jer svaka kritika njima se ne smije shvatiti kao mržnja. Konferenciju su organizovali Udruženje/udruga BH novinari i Vijeće za štampu BiH u partnerstvu sa Vijećem Evrope.
