Trebinje – Raskorak između teorije etičkog kodeksa i njegove primjene u praksi je svakodnevno primjetan, a za takvu situaciju nisu krivi samo novinari, poručili su sudionici ekspertske debate „Etički kodeks u svakodnevnoj novinarskoj praksi“ održane u petak 23.09.2011. u Trebinju. Svi učesnici su se složili da u kršenju etičkog kodeksa učestvuju i građani koji traže provokativne sadržaje u medijima i vlasnici medija koji žele profit. Nerijtko se u informisanju javnosti i u privatnim i u javnim medijima zaboravlja na osnovno pravilo o najmanje dva izvora informacija, ukoliko se podržava određena politička opcija onda nema granica u pohvalama uz obavezno pljuvanje svih drugih, dok je zabava postala dominantna tema medija.
„Građani takođe sudjeluju u stvaranju informacija. Kod nas je problem što nema povjerenja u medije. Mediji su podijeljeni na tri dijela. Mnogi od njih svakodnevno krše etički kodeks i rade po nalogu. Regulatorna agencija za komunkacije (RAK) koja bi trebala da sankcioniše takve medije, to ne radi. To je problem jer su sankcije potrebne“, kazao je Milan Vego, profesor Sveučilišta u Mostaru. Radoslav Ivanković, direktor Radija Korona iz Trebinja, kazao je da javni emiteri srozavaju novinarsku profesiju.
„Etički kodeks je uglavnom mrtvo slovo na papiru. Javni mediji u RS-u su pod kontrolom vladajuće stranke i ti mediji svakodnevno padaju na testu profesionalnosti. Problem je što su moralni standardi društva pali nisko onda ne možemo očekivati ni bolju situaciju u medijima“, kazao je Ivanković. Mirsad Behram, novinar iz Mostara, kazao je da vlasnici medija nemaju osnovne političke kulture.
„Vlasnici medija ne poznaju dobro medije i ne znaju upravljati njima. Da ima više novca u medijima sve bi bilo bolje i profesionalnost bi bila veća“, kazao je Behram. Tokom debate učesnici su zaključili da je za odgovornije novinarstvo neophodna bolja edukacija novih kadrova, što više razgovora između novinara o ovoj temi, ali i intenzivnije sankcionisanje medija koji krše pravila novinarstva za što je zadužen RAK.