U organizaciji Udruženja/Udruge BH novinari, u Mostaru je juče održana ekspertska debata o tome koliko bh. novinarstvo odgovara na informativne potrebe građana i javnosti. U raspravi je istaknuto kako bi bilo neodgovorno kazati kako bh. mediji ne odgovaraju informativnim potrebama građana i javnosti, ali da se postavlja pitanje koliko su mediji objektivni. Radenko Udovičić iz Media plan Instituta iz Sarajeva kazao je da prema anketi rađenoj prošle godine, 19 odsto građana smatra da su mediji profesionalni u obavljanju svog posla, dok njih 54 posto misli da su mediji djelomično profesionalni.

Samo njih 19 posto misli da su mediji profesionalnu u svom radu. Prema istoj anketi, 88 posto ljudi smatra da mediji propagiraju samo jednu političku opciju, dok njih 93 posto smatra kako mediji podižu nacionalne tenzije. Sudionici rasprave zaključili su kako su uzrok ovim rezultatima i dalje prisutne političke podjele u BiH, te utjecaj političkih stranaka na uređivačku politiku medija, zbog čega je često upitna relevantnost informacija koje se serviraju gađanima.

„Kada su mediji finansijski ovisni o centrima moći teško je dobiti objektivne i profesionalne medije. Na kraju najviše ispaštaju novinari koji bi samo htjeli da profesionalno rade svoj posao“, kazao je Faruk Kajtaz, dugogodišnji novinar iz Mostara. On je dodao da je veliki problem što javni mediji kojima je obaveza da prate životne stvari koje su ljudima bitne, to ne rade.

„Postoji jutarnji programi koji se bave svakodnevnicom koja građane zanima ali to nije dobar termin. Nažalost, javni mediji se na svaki način izjednačavaju sa privatnim medijima što po zakonu ne bi smjeli činiti“, kazao je Kajtaz.Semina Ajvaz , profesorica Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, kazala je da  BiH ima odlične zakone u vezi medija koji se ne primjenjuju. Dodala je da većina medija u BiH ne radi u službi obavještavanja  već obmanjivanja javnosti.

„Nacionalizam je preplavio sve pa i novinare. Politička angažiranost novinara i govor mržnje je i dalje prisutan. To treba sankcionisati i neophodna je insistirati na primjeni međunarodnog prava“, kazala je Ajvaz.

Sudionici debate su istakli da je kultura dijaloga u medijima na vrlo niskom nivou i da nema pravog dijaloga između medija. Na kraju debate zaključeno je da je potrebno izvršiti pritisak na javne RTV servise kako bi bili  objektivniji i odgovorniji prema građanima i  više se bavili društvenim temama. Predloženo je da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) počne raditi svoj posao na kontroli medija , da se organizuju edukativni programi za novinare i da se kroz medije radi na demokratizaciji društva. Kao pozitivna promjena istaknuta je sve bolja saradnja civilnog društva i medija.