Novinari se često susreću sa različitim oblicima kršenja prava na slobodu izražavanja i prava na plaćen i dostojanstven rad, a tome doprinose i državne institucije koje nisu našle odgovarajuće mjere za zaštitu novinara, ali i nesankcionisanje vlasnika medija, bahatih direktora i poslušnih urednika, rečeno je u uvodnom izlaganju na radionici o mehanizmima zaštite radnih i drugih prava novinara i ostalih medijskih uposlenika koja je održana u Tuzli. Radionicu je organiziralo Udruženje BH novinari sa namjerom da se kroz konkretne primjere kršenja radnih prava novinara u tuzlanskim medijima, ukaže ne institucionalne i druge mehanizme zaštite radno–pravnog statusa medijskih uposlenika.
– Udruženje BH novinari aktivno rade na zaštiti prava novinara koja proizilaze iz zakonskih okvira. U planu je serija radionica na kojima ćemo upoznati novinare sa njihovim pravima i obavezama jer samo na taj način oni mogu prepoznati kada se njihova prava krše, kazala je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari.
Na činjenicu da se novinari teško odlučuju na organizovanje sindikalnih organizacija u svojim medijima, kao osnovnog oblika organizovanja medijskih uposlenika i snažnog mehanizma zaštite profesije i radnika, ukazao je Amer Toskić, predsjednik Sindikata medija i grafičkih radnika BiH.
– Ne postoji želja, volja i hrabrost novinara da se suprotstave samovolji vlasnika. Prvi pokazatelj je da većina medija u TK nema formirano Vijeće uposlenika, a kada se problem desi onda se malo toga može učiniti, kazao je Toskić.
Kao zanimljiva pojava u novinarskoj profesiji uočena je pojava da javnost i uposlenici medijske zajednice često prešućuju ili odobravaju progon i šikaniranje svojih kolega što nije slučaj kada je riječ o drugim djelatnostima ili ugnjetavanim pojedincima. Kao primjer je naveden nedavni štrajk uposlenika Tuzlanskog lista koji je pokazao da je na “sceni prisutna sloboda vlasnika, a ne medija”, podsjetila je nezakonito otpuštena urednica Jasna Subotić.
U toku debate pomenuti su brojni primjeri koji pokazuju kako inspekcijske i pravosudne institucije tolerišu nezakonito stanje u medjima, a predstavnici Kantonalne uprave za inspekcijske koji su učestvovali u debati su naglasili da je na terenu situacija takva da se konstatuje prekršaj, ali da se od radnika očekuje da svoja prava dalje ostvaruju putem suda.
Osim predstavnika BH novinari i Sindikata grafičara, izdavača i medijskih radnika, na debati su govorili Jasna Subotić, nezakonito otpuštena urednica Tuzlanskog lista, Vedada Baraković, profesorica sa Studija žurnalisitke na Filozofskom fakultetu u Tuzli i Aziza Ibraković, inspektorica Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Tuzla.
Na kraju debate organizator je predstavio brošuru koja se zove “100 prvih pitanja ….o pravima medijskih uposlenika u BiH” koja treba poslužiti medijskim uposlenicima kao vodič kroz savladavanje problema sa kojima se suočavaju novinari i medjski uposlenici u procesu zaštite svojih prava.
