Sarajevo, 03.02.2020. – Čak 70 posto novinara koji rade u lokalnim medijima u BiH u svom poslu se susreću sa autocenzurom, a nerijetko i sa cenzurom i neprimjerenim zahtjevima poslodavaca, pokazalo je istraživanje pod nazivom „Radni uslovi i prava novinara, zakonski okvir i upravljanje lokalnim medijima u BiH“, čiji su rezultati predstavljeni danas u Sarajevu u organizaciji Udruženja/udruge BH novinari. 

Kako je naveo glavni istraživač dr. Amer Džihana, 40% ispitanika izjavili su da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama, a 75% njih kažu da su političari na vlasti u nekom periodu vršili pritiske na njih, kao i opozicioni političari i oglašivači.

Istraživanje je rađeno u periodu od oktobra do decembra 2020. na uzorku od 440 novinara koji rade za lokalne štampane, radio, TV i online medije u BiH. BH novinari su sproveli ovo istraživanje sa ciljem identifikovanja postojećih obrazaca funkcionisanja lokalnih medija, te utvrđivanja da li su oni u skladu sa postojećim zakonskim i međunarodnim standardima u oblasti slobode izražavanja i slobode medija.

Kada je riječ o pritiscima na novinare, ispitanici smatraju da su reakcije novinarske zajednice i nevladinog sektora najadekvatnije, a najmanje su zadovoljni političarima i njihovim reakcijama. Fokus istraživanja je bio i na uslovima rada medijskih profesionalaca – čak 40% ispitanika izjavilo je da sedmično radi više od 40 sati, a 48% novinara koji su učestvovali u istraživanju ima nižu plaću od prosječne neto plaće u BiH. 

– Ovo je bilo jedno zaista obimno anketno istraživanje u kojem smo dobili 157 odgovora, i možemo smatrati da ti odgovori predstavljaju mišljenje dobrog dijela uposlenika lokalnih medija. Novinari su često izloženo orkestriranim kampanjama zbog onoga što pišu i često se ti napadi i prijetnje dešavaju online, ali i u direktnom kontaktu sa novinarima. Napadima su posebno izloženi oni koji se bave kritičkim novinarstvom. Svaka vrsta kritike u medijima u lokalnim zajednicama smatra se skoro jednom vrstom nacionalne izdaje – naglasio je Džihana.  

Novinar i istraživač Mladen Bubonjić iz Banje Luke smatra da rezultati istraživanja odražavaju realnu situaciju kada je riječ o stavu novinara o medijskoj sceni u BiH uopće.

– Najveći izazovi su finansijske prirode jer lokalni mediji nisu veliki tržišni igrači i mnogi online portali se finansiraju iz projekata. Mi koji radimo na portalu Gerila imali smo i slučaj pokušaja ubistva našeg kolege Vladimira Kovačevića, što je bio jedan drastičan primjer napada. Nismo imali nekih eksplicitnih političkih pritisaka, ali mislim da se većina bh. medija susreće s tim problemom – rekao je Bubonjić.

Samom činjenicom što se finansiraju iz budžeta, lokalni javni mediji su na neki način „ucijenjeni“, mišljenja je novinarka Aida Štilić iz RTV USK.

– Radna prava novinara i (auto)cenzura su međusobno uslovljeni. Smatram da je autocenzura danas mnogo veći problem od cenzure, a da li ćemo uspjeti izaći iz tog začaranog kruga, zavisi samo od nas. Mi smo sebe stavili u poziciju da smo poslušnici. Trebamo imati dobar i jak novinarski sindikat – rekla je Štilić.

Urednik RTV Vogošća Elvir Halilović smatra da je autocenzura u javnim lokalnim medijima posljedica i toga što novinari u mnogim slučajevima preuzimaju ulogu medijatora kako bi riješili probleme građana.

–  Lokalni novinari su već navikli na pritiske i na to da svako može da ih omalovažava, od dodjele budžetskih sredstava, pa nadalje. Ja sam zagovornik toga da se tačno znaju iznosi kojima treba finansirati lokalne medije i novinare i da se utvrdi koliko uopšte medija treba imati jedna lokalna zajednica – kaže Halilović.

Freelance novinarka iz Mostara Kristina Gadže, koja je radila istraživanja o radnim pravima novinara navodi da je upitna sloboda u lokalnim medijima, a posebno su obeshrabreni mladi novinari koji su tek na početku svoje karijere.

Glavne preporuke ove studije su: osnažiti postojeće mehanizme i inicijative kojima se nastoje smanjiti napadi na novinare, pokrenuti strateške aktivnosti kojima će se nastojati smanjiti utjecaj politike na lokalne medije, osnažiti sindikalno i profesionalno udruživanje novinara te otpočeti ciljane i ozbiljne diskusije o budućnosti lokalnih medija. Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BIH (AEM BiH), a uz finansijsku podršku Evropske unije.