Sarajevo, 15.01.2021. – Najmanje 500 novinarki i novinara iz cijele Bosne i Hercegovine u protekle tri godine koristilo je usluge Linije za pomoć novinarima (FMHL), besplatnog pravnog servisa koji djeluje u okviru Udruženja/udruge BH novinari. U istom periodu novih 165 slučajeva je prijavljeno i rješavano kroz Liniju za pomoć novinarima, uključujući još 30-tak slučajeva iz prethodnih godina za koje ne postoje finalne odluke ili rješenja u korist novinara i medija, istaknuto je na Izvještajnoj skupštini Udruženja BH novinari, koja je održana danas putem Zoom platforme.

Samo u 2020. godini Linija za pomoć novinarima zabilježila je 69 različitih oblika kršenja prava i sigurnosti novinara i medijskih sloboda. Udruženje trenutno zastupa novinare i medije u 5 slučajeva klevete, 2 radna spora i jednom krivičnom postupku koji je pokrenuo novinar radi prijetnji putem interneta.

Delegati Skupštine su istaknuli da je protekla godina bila posebno teška za novinare i medijske profesionalce. Mnogi su zbog posljedica pandemije ostali bez posla, a u posebno nezavidnoj situaciji našli su se freelanceri. Kako je najavljeno, naredne sedmice BH novinari će uputiti zvanični zahtjev entitetskim vladama da se novinari i medijski radnici uvrste na listu profesija koje su pogođene pandemijom, kao i da budu stavljeni na listu prioriteta za vakcinaciju. Plan je i da se oformi medijska koalicija koja će sistemski raditi na otklanjanju posljedica pandemije za novinare i medijske profesionalce, kako onih finansijskih, tako i psiholoških. Pored navedenog, veliki dio diskusije bio je posvećen i potrebi osnivanja sindikata na entitetskim nivoima koji bi se bavili isključivo pravima novinara i ostalih medijskih profesionalaca. Delegati su se složili da se u ovoj godini toj inicijativi posebno posveti pažnja s obzirom na činjenicu da su novinari jedna od rijetkih profesija u državi koja nema svoj strukovni sindikat.

BH novinari su u posljednje tri godine organizovali ukupno 91 događaj uz učešće 2.446 sudionika, među kojima su bila i 163 predstavnika lokalnih vlasti te 1.470 predstavnika međunarodnih i nevladinih organizacija, javnih institucija i drugih udruženja i organizacija. Važan dio aktivnosti Udruženja u proteklom periodu bila je izrada amandmana na krivične zakone u BiH sa ciljem poboljšanja efikasnosti djelovanja pravosudnih institucija u procesuiranju napada na novinare i kažnjavanju napadača. U maju 2019. amandmani su predati vlastima na nivou države, entiteta i Brčko Distrkta, ali još uvijek nema adekvatnog odgovora na prijedloge BH novinara.

I u protekloj godini koju je obilježila pandemija COVID-19, BH novinari su bili posvećeni uslugama i aktivnostima  koje su trebale olakšati rad novinarima i medijima, među kojima je posebno značajna bila besplatna psihološka podrška novinarima, blogerima, freelancerima i drugim medijskim radnicima na teritoriji cijele BiH u saradnji sa udruženjima psihologa Kantona Sarajevo i Republike Srpske, te sa tri klinička psihologa – terapeuta iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva. U periodu od maja do kraja decembra 2020. održane su tri grupne terapeutske sesije sa uposlenicima medija iz Sarajeva i Mostara, te 158 individualnih terapija. Korisnici psihološke podrške bili su novinari i novinarke iz različitih medija, a većina ih je zatražila pomoć radi profesionalnog zamora i stresa, te radi negativnih posljedica pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje.

Kao član regionalne mreže novinarskih udruženja Safejournalists.net, BH novinari kreirali su bazu podataka u okviru koje je do sada objavljeno 179 slučajeva napada i prijetnji novinarima i medijima iz BiH. U 2020. godini je zabilježeno ukupno 20 slučajeva napada i prijetnji novinarima i medijima, te objavljeno 11 regionalnih saopćenja koja su se odnosila na napade i pritiske na novinare i medijske kuće iz BiH.

Značajan dio aktivnosti BH novinara bio je usmjeren na zaštitu autorskih prava medijskih profesionalaca, te jačanje položaja novinarki u medijima i  njihovu zaštitu u slučajevima rodno zasnovanog i online nasilja. Prije tri godine osnovana je Mreža novinarki u BiH, koja danas broji 170 članica iz cijele države. Aktivnosti Mreže usmjerene su, između ostalog, na jačanje kapaciteta novinarki i urednica radi efikasnije zaštite slobode izražavanja i drugih ženskih ljudskih prava u medijima, poboljšanje znanja novinarki, studentica novinarstva i drugih medijskih profesionalaca o rodnim politikama, ravnopravnosti uredničkim, menadžerskim i upravljačkim pozicijama, kao i jačanje javne svijesti o potrebi efikasnije zaštite prava novinarki. U izvještajnom periodu BH novinari pokrenuli su i učestvovali i u nizu drugih projektnih aktivnosti od značaja za medije i novinare, među kojima su projekat Mediji i javni ugled, pokrenut sa ciljem promoviranja transparentnosti medijskog vlasništva, zatim projekat JUFREX, u okviru kojeg novinari i urednici zajedno sa predstavnicima pravosudnih institucija nastoje unaprijediti zakonski okvir i pravosudnu praksu kada su u pitanju slučajevi vezani za medije, te Novinarska akademija namijenjena prvenstveno edukaciji mladih novinara kroz ljetne i zimske kampove…

Na kraju, treba reći i da su BH novinari jedno od rijetkih novinarskih udruženja BiH i regije koje je razvilo snažne vlastite istraživačke kapacitete i formiralo mrežu istraživača i stručnjaka za medijske slobode i odgovorno novinarstvo. Zahvaljujući tome je u protekle tri godine provedeno 21 tematsko istraživanje/anketa/monitoring, uz sudjelovanje najmanje 3.000 medijskih profesionalaca i predstavnika civilnog društva, ranjivih i manjinskih grupa.

Na današnjoj Izvještajnoj skupštini delegati su razgovarali i o radu klubova novinara u BiH te Upravnog odbora Udruženja, a usvojen je i program rada za 2021. godinu.