Šta čeka Javni RTV servis u BiH? Kakva mu je budućnost? Ovo je bila tema danas održanog javnog dijaloga u Mediacentru Sarajevo, a prema svemu što se moglo čuti, jasno je da jednostavnog rješenja nema, te da je u sve politika umiješala svoje prljave prste.
U razgovoru o RTV taksi i procesu digitalizacije učestvovali su: Hanka Vajzović, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za promet i komunikacije Parlamentarne skupštine BiH, Helena Mandić, direktorica sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije, i Enes Osmančević, profesor na Filozoskom fakultetu u Tuzli.
Hanka Vajzović smatra da je za situaciju u kojoj se nalaze javni servisi “kriv” i nizak nivo medijske političke pismenosti. S druge strane, politika jedva čeka da se Javni RTV sistem uruši. Čak i mnogi zastupnici pozivaju na neplaćanje takse, pod različitim argumentima, tvrdi Vajzović.
Direktorica sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije Helena Mandić je istakla da su probijeni svi mogući rokovi.
RTV servisi taoci politike
“Od 2006. godine su rađeni projekti strategije za prelazak na digitalno emitiranje. Prvi rok prelaska bio je 1. decembar 2011. godine. Trebalo je nekoliko godina da bude sastavljena interresorna radna grupa. U kontaktima s Vijećem ministara mijenjali su se rokovi, a ono što je sasvim izvjesno jeste to da je pitanje digitalizacije kod nas političko pitanje. U novembru je dogovoren set interventnih mjera, i o čemu se do sada niko nije izjasnio.”
“Za opremu je izdvojeno sedam miliona KM. Dio je instaliran u Federaciji, a dio koji je namijenjen RS-u je u magacinu, s obzirom na to da RTRS ne želi instalirati tu opremu. Izgleda da je RTRS-u u interesu izlazak iz Servisa, odnosno autonoman položaj”, istaknuo je Mehmed Agović iz Ministarstva za komunikacije.
Ukoliko bi Vijeće ministara donijelo odluku, ta oprema bi se mogla instalirati, čulo se na današnjem skupu.
“Javni RTV servis ima obavezu da proizvodi demokraciju, a to mnoge političke stranke vide kao problem. Kod nas je na snazi tendencija partijske, oligarhijske svijesti. Takvoj svijesti ne treba pluralizam, otvaranje. Takve politike su same sebi dovoljne. Digitalizacija koja sobom nosi standardizaciju jeste problem za oligarhijsku svijest”, naveo je profesor sa Unicverziteta u Tuzli Enes Osmančević.
Pitajte Hrvate?
Predstavnik HDZ-a iz Komisije za promet i komunikacije Nikola Lovrinović zapitao se o kakvom se medijskom jedinstvu govori u državi, ako se ne pita i hrvatska javnost?
“To su percepcije države o kojima možemo raspravljati. Zakon nije proveden, nelegalno se naplaćuje taksa. Mi na ovim servisima nikada nemamo šansu da raspravimo šta, npr. znače dvije škole pod jednim krovom. Ja sam dijete ove države i hoću ovdje živjeti, ali hoću da u njoj bude i kako bih volio da bude. Stranka kojoj pripadam želi riješiti ovaj problem” rekao je Lovrinović.
Šta će biti 17. juna?
Nakon 17. juna ekrani neće biti zamračeni, već će biti nastavljeno emitiranje programa dok ga ne pokrije signal iz susjednih zemalja kazala je Helena Mandić. Također, kablovski operateri će imati obavezu emitiranja javnih servisa, kao i ostalih stanica koje proizvode program na teritoriji kablovskih operatera.
Kako se moglo čuti od više govornika koji su sudjelovali u debati, potreban je novi zakon, a također je skrenuta i pažnja da su i ranije doneseni zakoni ostajali mrtvo slovo na papiru, te da je javni servis talac politike kako u organima same vlasti tako i unutar struktura Javnog servisa.
(Fena, BHRT)
