Foto: Analiziraj.ba
Kako bi obilježili „Earth Overshoot Day“ (Dan ekološkog duga) koji ove godine pada 22. augusta, Reporteri bez granica (RSF) objavili su alarmantne statistike o novinarima koji izvještavaju o okolišu i ekologiji.
Naime, u posljednjih pet godina ubijeno je najmanje deset novinara, dok je u istom periodu registrirano više od 50 slučajeva kršenja slobode medija povezanih s novinarstvom o okolišu.
Bukvalni prijevod s engleskog jezika je Dan prekoračenja Zemlje. To je dan koji ilustrativno izračuna kalendarski datum na koji potrošnja za godinu premašuje sposobnost Zemlje da te resurse regenerira u toj godini.
Reporteri bez granica upozorili su da je ovo loše vrijeme za izvještavanje o ekološkim temama.
Za primjer su naveli Brandona Leeja, američkog novinara na Filipinima, koji izvještava za lokalni sedmičnjak Nordis, i koji je preživio pokušaj ubistva u augustu 2019. godine. Prije nego što je upao u zasjedu gdje je i strijeljan, rekao je da je “kontinuirano izložen različitim prijetnjama i uznemiravanju, čak i na društvenim medijima” i to zbog njegovog pisanja o pitanjima zaštite okoliša na sjeveru arhipelaga, “ističući nepravde koje svaka vlada želi prikriti”.
Pokušaj ubistva Leeja jedno je od ukupno 53 slučaja kršenja prava na izvještavanje o zaštiti okoliša koje je RSF registrirao od decembra 2015. godine, kada je objavio izvještaj „Neprijateljska klima za novinare koji izvještavaju o okolišu“.
Trendovi uočeni prije pet godina su potvrđeni jer svake godine budu ubijena prosječno dva novinara zbog istraživanja krčenja šume, ilegalnog miniranja, oduzimanja zemljišta, zagađenja i drugih utjecaja na okoliš zbog industrijskih aktivnosti i velikih infrastrukturnih građevinskih projekata.
U proteklom desetljeću umrlo je ukupno 20 novinara zbog praćenja problema okoliša, od čega deset u posljednjih pet godina. Devet posljednjih hladnokrvno je ubijeno u pet zemalja i to u Kolumbiji dva, Meksiku, Filipinima i Mjanmaru po jedan te četiri u Indiji.
Među njima su Shubham Mani Tripathi, izvjestitelj Kampu Mailja na jeziku hindu u državi Uttar Pradesh, na sjeveru Indije, koji je upucan šest puta – od čega tri puta u glavu – u junu 2020. godine. U postu na Facebooku, malo prije njegove smrti, rekao je da se boji da će ga ubiti “mafija pijeska” zbog izvještavanja o oduzimanju zemljišta povezanog s ilegalnim iskopavanjem pijeska.
Osim devetorice za koje je jasno da su ubijeni, jedan novinar je umro na sumnjiv način dok je bio u zatvoru u indonezijskom dijelu Bornea 2018. godine.
Muhammad Yusuf bio je u zatvoru nakon što je optužen da je iznio klevete na račun lokalne firme za palmino ulje koje je iznio u izvještavanju za dvije web stranice Kemajuan Rakyat i Berantas News. Njegova supruga uvjerena je da nije umro prirodnom smrću zbog modrica na tijelu, na stražnjem dijelu vrata.
Broj ubijenih u posljednjih pet godina mogao je biti i veći. Zbog izvještavanja o ljudskoj patnji koja je posljedica zagađenja uzrokovanog operacijama međunarodnih naftnih kompanija u Južnom Sudanu, novinar Nation Media Groupa Joseph Oduha maltretiran je, zatvoren, mučen i optužen za “ugrožavanje nacionalne sigurnosti” prije nego što je napokon pobjegao iz zemlje 2019. godine.
Slično tome, Alberto Castaño i María Lourdes Zimmermann, dvoje novinara koji su se specijalizirali za izvještavanje o okolišu, pobjegli su iz Kolumbije kako ne bi bili ubijeni.
Kolumbija je zemlja u kojoj su dvije novinarke Maria Efigenia Vásquez Astudillo i Abelardo Liz ubijene u posljednje tri godine zbog pokrivanja privatizacije zemljišta vodećih poslovnih grupa, a ujedno to je zemlja gdje se prijetnje smrću na društvenim medijima shvaćaju vrlo ozbiljno.
– Ekološko novinarstvo postalo je znatno opasnije nego što je bilo. Mislim da je mnogo toga povezano s povećanjem svijesti o važnosti okoliša – kaže Peter Schwartzstein, stručnjak za okolišna pitanja na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi i autor izvještaja „Autoritarni rat ekološkom novinarstvu“.
Dodao je da kako rastu zagađenje i klimatske promjene, sve je veća svijest javnosti o pitanjima koja su se prije smatrala manje važnim i to je povećalo fokus vlada na medije koje su ranije smatrali manjom brigom.
Izvor: Reporteri bez granica (RSF) /Analiziraj.ba
