NAKON ORBANOVOG DIVLJANJA: EP poziva na osnivanje stalnog evropskog fonda za novinare

Foto: IBTimes

Evropski parlament izdao je, na zahtjev Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), novi izvještaj o sigurnosti novinara i borbi protiv korupcije u Evropskoj uniji.

Na čelu s profesorom Tarlachom McGonagleom, studija zaključuje da se radni uvjeti novinara pogoršavaju i poziva na stvaranje trajnog evropskog fonda za novinare u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (MFF 2021-2027), a Evropska federacija novinara (EFJ) snažno podržava ovaj prijedlog.

Jedan od zahtjeva Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva u okviru Hitnih mjera za spas novinarstva koji su predstavili novoj/staroj Vladi, je i osnivanje stalnog javnog fonda za novinarstvo.

Dramatično razmontiravanje pluralizma medija u Mađarskoj, u nekim slučajevima uz pomoć fondova EU-a, pokazuje da je krajnje vrijeme da Evropska unija ponudi direktno finansiranje nezavisnim novinarima i medijima.

Novi izvještaj EP-a vrlo je jasno u svojim preporukama o politici ističe da postoji potreba, kao što je Parlament već naglasio, za stvaranje trajnog evropskog fonda za novinare u okviru sljedećeg Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF) (2021.- 2027), u okviru prepravljanja nakon krize Covid-19, nudeći direktnu izravnu finansijsku podršku nezavisnim novinarima i medijima, freelancerima i samozaposlenim medijskim radnicima.”

– Takav bi fond EU-a mogao pomoći urednicima Index.hu u ostavci da dobiju sredstva za osnivanje novog nezavisnog medija u Mađarskoj. Cilj je zaštititi pravo mađarskih državljana na pristup informacijama nezavisnim od vlasti. Evropska unija mora zaštititi to temeljno pravo – reagirao je na prijedlog Evropskog parlamenta glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez.

U studiji se navodi da je Covid-19 kriza imala dubok ekonomski utjecaj na ionako nesiguran novinarski, medijski i kulturni sektor.

U zaključcima izvješća EP-a napominje se da postoje dugotrajne prijetnje sigurnosti novinara: prijetnje i nasilje nad novinarima; nekažnjivost za zločine nad novinarima i oštro korištenje parnica protiv njih, posebno na temelju zakona o kleveti.

Studija ističe neke pozitivne i obećavajuće prakse u nekim državama članicama EU-a, uključujući Dansku, Švedsku i Nizozemsku, koja ima napredni model saradnje novinara, urednika, policije, javnog tužiteljstva i vlade oko pitanja koja se tiču sigurnosti novinara.

Izvor: SNH/EFJ/Analiziraj.ba

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest