Policija, tužilaštva, mediji i nevladine orgnizacije, ali i svi građani u BiH, trebali bi da postanu osjetljiviji na govor mržnje u javnom prostoru, da na njega reaguju, da ga osude i kazne, poručili su u Livnu učesnici radionice “Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu – procesuiranju slučajeva jezika mržnje”. O praksi Europskog suda u Strasbourgu u procesuiranju govora mržnje govorila je ekspertica Vijeća Europe iz Strasbourga Onur Andreotti, nakon čega su predstavnici bh. pravosuđa, nevladinih organizacija i medija govorili o praksi procesuiranja slučajeva govora mržnje u Bosni i Hercegovini.
„Sloboda govora je temelj demokratskog društva ali on se ne smije zloupotrebljavati. Govor mržnje je jezik koji može da uvjeri i potakne na akciju. Uvijek je bitno ko ispoljava govor mržnje, na kojoj je poziciji i šta mu je namjera. Govor mržnje je opasnost protiv koje se treba boriti preventivno“, kazala je Onur Andreotti.
Dita Maglica iz Ureda ombdusmena u Livnu, kazala je da je govor mržnje u BiH i skoro 20 godina poslije rata gotovo svakodnevna pojava.
„Govor mržnje je prisutan i među djecom. Potrebna je široka edukacija o tom problemu od najmanjeg uzrasta. S druge strane potrebne su edukacije tuzilaca i policije kako bi se govor mržnje napokon počeo procesuirati na sudovima. Oni bi trebali uložiti dodatni napor kako bi se umjesto govora mržnje razvijala tolerancija. Bez adekvatne sankcije nema ni suzbijanja govora mržnje“, kazala je ona. Sonja Garić iz Centra za građansku saradnju kaže da se nevladine organizacije u malim sredinama boje prijaviti slučajeve govora mržnje zbog pritisaka koje trpe.
„Moraju se lokalne nevladine oganizacij ohrabriti da se bore protiv jezika mržnje ali i educirati kako bi znale jasno prepoznati huškački i zao jezik“, kazala je Garić.
Onur Andreotti je nakon izlaganja domaćih uvodničara kazala da se u BiH dešava banalizacija jezika mržnje.
„Međutim, vidim želju i odlučnost da se suprostavi govoru mržnje i to je bitno. Takve slučajeve reba prijavljivati. Pravo može biti sporo ali ne smije se zanemarivati“, kazala je ona.
Cilj ovakvih radionica koje se održavaju u tri bosanskohercegovačka grada: Livnu, Bihaću i Prijedoru, je unapređenje znanja i vještina medijskih radnika i organa iz istražno – pravosudnog sistema za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje kroz implementaciju postojećeg pravnog i profesionalnog okvira, kao i implementaciju standarda Europske unije u bh. pravnoj praksi. Organizatori radionice je Udruženje BH novinari uz poršku Vijeća Evrope.
