SARAJEVO, 12.07.2019. – Neizvjesno je kada će Bosna i Hercegovina postati članica Evropske unije. No, bez obzira na to, ova zemlja se mora promijeniti, a njeni građani, kao i politički predstavnici, te promjene konačno moraju pokrenuti zbog samih sebe, a ne zbog očekivanja koja od njih ima EU – poručio je šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark tokom susreta u Sarajevu sa novinarima, predstavnicima realnog i nevladinog sektora te državnim službenicima.
Drugi u seriji razgovora koje organizira Delegacija EU u BiH u vezi sa Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, protekao je u prilično pesimističnoj atmosferi. Učesnici debate govorili su o brojnim problemima koji već godinama predstavljaju velike prepreke za kandidatski status kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, a prema anketi koja je rađena za potrebe Delegacije, polovina građana BiH kao prioritet vidi vladavinu prava i rješavanje problema korupcije.
– Mišljenje Evropske komisije nije kategorično postavljeno u smislu da se kaže “morate uraditi ovo ili ono”. Očekujemo od građana da nam kažu šta je to što bi, prema njihovom mišljenju, trebalo riješiti, a naravno i od političara. Iako vlast u BiH još nije u potpunosti formirana, unutar administracije već se počelo raditi na preporukama i sugestijama Evropske komisije – kaže Wigemark.
Ekonomista i politički analitičar Žarko Papić smatra da su bh. političari i dalje potpuno intertni kada su u pitanju ovi procesi.
– Skoro dva mjeseca poslije objavljivanja Mišljenja, izgleda da je jedino Delegaciji EU stalo da o tome diskutuje i da komunicira sa građanima. Bh. vlast, osim što je svečano primila Mišljenje, na to uopće ne reaguje – istakao je Papić.
Pitanje socijalne politike, koje je u BiH već godinama na margini, dovelo je do toga da mladi ljudi razočarani odlaze iz države, navela je Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Politika je glavni “krivac” i za probleme u oblasti ljudskih prava, a država, kao i sama EU, trebala bi mnogo više pažnje obratiti na sektor nauke, istraživanja i umjetnosti, smatra predsjednik Međunarodnog centra za mir i direktor Sarajevske zime Ibrahim Spahić. Spahić je iznio i kritike na račun EU koja je, kako je kazao, države svela na “projektovanu svijest”, odnosno na učenje kako da pišu razne projekte po zadanim matricama, zapostavljajući pri tome suštinu stvari.
Da ni ova, a ni naredna generacija najvjerovatnije neće dočekati da BiH uđe u Evropsku uniju, smatra politički analitičar Srećko Latal, koji je pitao da li je namjera Evropske komisije bila da ovim Mišljenjem odgurne BiH još dalje od EU. Sličan stav ima i generalni direktor kompanije Centrotrans Safudin Čengić, koji je kazao da je Mišljenje EK za ljude iz realnog sektora “poražavajuće i ubija svaku pozitivnu energiju” te da bh. firme imaju mogućnosti i resurse da budu konkurentne na evropskom tržištu, ali im treba dati priliku za to.
