Govor mržnje u bh. medijima nije nestao nego je evoluirao i čita se između redova, složili su se učesnici jučerašnjeg treninga za novinare “Jezik mržnje u javnom prostoru –odgovornost novinara i urednika u njegovom smanjenju i prevenciji kroz medijske sadržaje” održanog u Banjaluci. Tanja Topić, politička analitičarka iz fondacije Fridrich Ebert iz Banjaluke, kazala je da je naš govor u javnom prostoru posljedica autorativnog govora političara koji je nasilan i podrazumijeva prijetnje i vrijeđanje.

“U BiH je govor mržnje skoro postao prihvatljiv pa ga često i ne primjećujemo. Nama je normalno
da se mrze Sarajevo i Banjaluka. Mržnja se danas čita između redova i kao takva je opasnija. Takođe, solidarnost novinara ne postoji kada je meta napada novinar.”, kazala je Tanja Topić. Novinari i predstavnici nevladinih i stranih organizacija kazali su da pojedini mediji zahvaljujući govoru mržnje pokušavaju povećati tiraž i gledanost medija ali da javnost sve više prepoznaje mržnju na medijima i prijavljuju takve slučajeve Vijeću za štampu u BiH i Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).Doc. dr. Enes Osmančević sa Filozofskog fakulteta iz Tuzle je rekao da se govor mržnje u javnom prostoru trenutno manje odnosi na nacionalnu ili vjersku netrpeljivost, koliko na seksualnu orijentaciju, negaciju zločina i afirmaciju totalitarnih doktrina, kao i na političku različitost.

“Online mediji postaju najveći problem kada je u pitanju govor mržnje. Anonimni komentari prepuni su jezika mržnje, a neki urednici to dopuštaju. Kako bi se otkrili prenositelji govora mržnje na internetu, Vijeće za štampu u BiH pokrenulo je  akciju “Niste nevidljivi” koja uključuje i policiju i tužilaštva u sprečavanju govora mržnje na internetu. Želimo da poručimo tim ljudima da nisu nevidljivi i da će biti kažnjeni”, kazao je Osmančević.

 Tokom radionice predstavljen je  izvještaj “Monitoring medija august-decembar 2012. godine-Jezik mržnje sa fokusom na preizbornu kampanju za lokalne “ Udruženja/udruge BH Novinari. Grupa monitora iz BiH analizirala je ukupno 30 medija, elektronskih, printanih i online, a analizirani materijal je uključivao 46.811 medijskih sadržaja, među kojima i tekstove na portalima i u novinama, kao i TV emisije. Autorica izvještaja doc. dr. Lejla Turčilo, profesorica sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kazala je da je izvještaj pokazao da je procentualno sadržaja sa jezikom mržnje manji nego što se to očekivalo.

Međutim, izvještaj je pokazao da je govor mržnje u medijima još uvijek prisutan i da je izražen uglavnom kroz medijske istupe političara, kroz komentare na portalima i na internetskim forumima, ali ga ponekad generiraju i podržavaju i sami mediji, pogotovo kada su u sukobu sa drugim medijem ili političkom opcijom. Manje je bilo govora mržnje više huškanja i diskriminacije. Mediji imaju tendenciju da selektiraju vijesti , a princip druge strane se rijetko poštuje”, kazala je Lejla Turčilo. Boris Kujundžić iz Regulatorne agencije za Komunikacije kazao je da najmanje jezika mržnje ima u elektronskim medijima, a najviše na portalima koji nisu uređeni.

“Građani prijavljuju RAK-u govor mržnje na medijima i mi pokušavamo da utičemo na urednike adekvatnim kaznama. Međutim, govor mržnje je širok pojam i borba protiv njega mora biti ozbiljna i sveobuhvatna. Moraju se konstantno pozivati urednici i vlasnici medija da poštuju standarde novinarstva.”, kazao je Kujundžić. Na kraju treninga prihvaćen je prijedlog Borisa Kujundžića da se organizuje sastanak sa svim udruženjima novinara, nadležnim institucijama i urednicima medija kako bi se razgovaralo o ovom problemu i potpisala deklaracija o suzbijanju jezika mržnje u medijima.

Monitoring medija i trening u Banjaluci podržalo je Vijeće Evrope u sklopu projekta “Promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH” koji finansiraju vlade Norveške i Republike Irske.