Veće učešće pravosuđa u sankcionisanju govora mržnje, provođenje postojećih zakona i samoregulacija medija samo su neki od načina kako da se stane u kraj sa nacionalizmu, populizmu i govoru mržnje u medijima, poručeno je danas sa skupa kojeg je u Sarajevu organizovalo Vijeće Evrope. Sloboda pristupa informacijama i sloboda izražavanja su jedna od temeljnih ljudskih prava, a mediji u tome imaju veliku ulogu. Međutim, sloboda izražavanja nosi i veliku odgovornost, stoga mediji imaju  bitnu ulogu u sprječavanju jezika mržnje, nepoštivanja različitosti i zaštiti privatnosti. Na početku konferencije “Kako se nositi sa govorom mržnje, nacionalizmom i populizmom u bh. javnosti i medijima”, Bariša Čolak, ministar Pravde BiH, istakao je da pravo na slobodu izražavanja ne treba shvatiti kao pravo bez granica.

“Ustav BiH propisuje da entiteti moraju primjenjivati akte Evropske unije koji garantuju slobodu i ljudska prava građanima. Govor mržnje nosi sa sobom mnoge opsanosti I zbog toga u društvima poput BiH, jako je bitno uspostaviti mehanizme za sprječavanje jezika netolerancije I huškačkog jezika”, kazao je Čolak. Mehmed Agović, pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH, kazao je da su mediji odraz stanja u ovoj državi.

“Svjedoci smo rata vlasnika medija u novinama. U zemlji u kojoj je sve etički podijeljeno pred izbore te linije podjele se podebljavaju najlakše huškačkim jezikom, populizmom i govorom mržnje. Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) je usamljeni borac koji kažnjava medije u tim situacijama. Svi mediji danas imaju I web stranice na koje postavljaju sve što može da prođe nekažnjivo, da se kaže što se želi, a ne smije. Mi imamo izbore svake dvije godine. Kampanja je skoro svakodnevna”, kazao je Agović. Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, naglasila je kako se medjima isuviše često spočitava krivica za širenje jezika mržnje.

“Monitoring koji Udruženje BH novinari sprovodi u predizbornom periodu pokazat će ko su izvori, ko prenositelji jezika mržnje, a šta je odgovornost institucija koje imaju ustavnu ulogu njegovog sanlcioniranja”, rekla je Borka Rudić. Helena Mandić, pomoćnik direktora RAK-a je naglasila važnost analize pravnih okvira i mehanizama za sprječavanje i sankcioniranje jezika mržnje.

“Naš najveći problem je nedostatak političke volje da se postojeći zakoni po tom pitanju provode”, kazala je je Mandić. Lejla Dervišagić iz odjela za medije Vijeća Evrope u Strazburu najavila je dvogodisnji projekat Vijeća Evrope u BiH koji ima za cilj sprječavanje govora mržnje i promociji tolerancije u medijima i javnosti te uspostavljanju mehanizama za sankcioniranje govora mržnje u pravosudnom sistemu bih.
Domaći partneri koji će raditi na projektu su državna Regulatorna agencija za komunikaciju (RAK), Udruženje BH novinari i Vijeće za štampu uz Ministarstvo pravde i Ministarstvo komunikacija i prometa. Projekat će se odv5jati kroz seminare, radionice, akademije za novinare, radio i televizijske emisije, te obuku sudija, javnih tužilaca i advokata.

“Mediji imaju bitnu ulogu u sprječavanju jezika mržnje, nepoštivanja različitosti i zaštiti privatnosti. Govor mržnje je fenomen posljednjih godina prisutan u cijelom svijetu, a Vijeće Evrope čini značajne napore na njegovom sprječavanju”, rekla je Lejla Dervišagić.
Učesnici konferencije razgovaraće danas o temama: Standardi Vijeća Evrope u vezi sa promocijom kulture tolerancije, Kredibilitet medija – Ključ za uspješno izvještavanje o političkim kampanjama, Etika, profesionalizam i sigurno izvještavanje medija u predizbornom periodu, Regulacija, samoregulacija i praksa u vezi sa borbom protiv govora mržnje u predizbornom periodu, Medijske strategije političkih partija i kako se nositi s njima.