Pet medijskih organizacija proglašeno je „zabranjenim“ u najnovijem izraelskom obračunu s palestinskim novinarima koji su, riskirajući živote i zdravlje, nastojali govoriti istinu o onome što se dešava.
Nedugo nakon ponoći u nedjelju, izraelski ministar odbrane Izrael Katz potpisao je vojnu naredbu kojom je tiho, ali odlučno, preoblikovan medijski pejzaž u okupiranom Istočnom Jerusalemu.
Pet palestinskih digitalnih medijskih platformi – Al-Asima, Mi’raj, Al-Quds Al-Bawsala, Quds Plus i Al-Midan – zvanično su proglašene zabranjenim organizacijama, uz optužbe za povezanost s Hamasom i „podsticanje“, bez javno predočenih dokaza.
Za Palestince, ali i za sve koji pokušavaju razumjeti šta se dešava u Jerusalemu, značaj ove odluke daleko nadilazi pitanje slobode medija.
Ona signalizira ubrzani pokušaj uspostavljanja gotovo potpune kontrole informacija nad gradom u trenutku kada se situacija na terenu brzo mijenja i kada je nadzor javnosti najpotrebniji.
Jerusalem nije otvoren grad za Palestince. Okupirana Zapadna obala ispresijecana je kontrolnim punktovima, kapijama i blokadama puteva. Za većinu Palestinaca ulazak u okupirani Istočni Jerusalem je ili nemoguć ili zavisi od izraelskih dozvola koje se rutinski odbijaju. I međunarodni novinari suočavaju se sa sve većim ograničenjima.
U takvom okruženju, digitalne platforme sa sjedištem u Jerusalemu postale su nezamjenjive. Donosile su izvještaje iz minute u minutu iz Starog grada, palestinskih četvrti i, što je najvažnije, iz kompleksa džamije Al-Aqsa.
Tokom ramazana, tokom racija, tokom ilegalnih upada doseljenika ove redakcije bile su veza između Jerusalema i ostatka Palestine. Nisu samo prenosile vijesti. One su dokumentirale.
Izraelske vlasti tvrde da su zabranjeni mediji korišteni za podsticanje nemira. Palestinski novinari navode da je riječ o poznatom obrascu: široke sigurnosne optužbe bez transparentnih dokaza, selektivno primijenjene na palestinske reportere. Taj obrazac se ponavlja godinama.
Optužbe se iznose, često kasnije osporene ili demantirane, ali posljedice su trenutne i nepovratne – hapšenja, zatvaranja redakcija, zatvorske kazne, a u nekim slučajevima i smrt. Cilj nije dobiti pravni spor. Cilj je ukloniti glasove s terena.
Zabrana palestinskih platformi u Jerusalemu nije izoliran potez. Ona slijedi obnovljena izraelska ograničenja prema Al Jazeera, čiji je rad unutar Izraela zabranjen potez koji su organizacije za zaštitu slobode medija široko kritizirale i koji je gotovo bez presedana za državu koja se predstavlja kao demokratska.
Ovi koraci predstavljaju kontinuiranu kampanju sužavanja prostora za izvještavanje o Izraelu, Palestini i posebno Jerusalemu.
Novinari na terenu govore o „efektu zastrašivanja“: urednici pribjegavaju autocenzuri, producenti se povlače, a reporteri sve češće procjenjuju da li je neka priča vrijedna ličnog rizika.
Katzovom naredbom Izrael je praktično zabranio gotovo sve palestinske digitalne platforme posvećene isključivo Jerusalemu.
Ovi mediji su bilježili svakodnevne realnosti koje se rijetko pokrivaju drugdje: rušenja kuća, oduzimanje zemljišta, preuzimanje imovine od strane doseljenika, hapšenja i ponovljene upade u sveta mjesta.
Za međunarodne medije koji nemaju stalni pristup, oni su često popunjavali ključne praznine u izvještavanju.
U posljednjim sedmicama prije zabrane, neke platforme bile su primorane da o izraelskim upadima u Al-Aqsu izvještavaju izvan Starog grada, uključujući s Maslinske gore, nakon što su vlasti onemogućile svim palestinskim novinarima povezanim s tim redakcijama da rade unutar kompleksa.
Jedna od zabranjenih platformi, Al-Asima (Mreža Glavni grad), objavila je da obustavlja rad. „Ovo nije povlačenje iz naše misije, već mjera zaštite naših novinara od brutalnosti okupacije“, naveli su.
Za palestinske novinare zabrana samo formalizira ono što dugo proživljavaju: hapšenja, premlaćivanja, oduzimanje opreme, zabrane putovanja i isključenje s ključnih lokacija.
Od početka rata u Gazi, rizici su se višestruko povećali. U protekle dvije i po godine ubijeno je više od 250 palestinskih novinara.
Više od 200 novinara i medijskih radnika pritvoreno je od strane izraelskih vlasti; najmanje 42 su i dalje u zatvoru, mnogi pod optužbom za „podsticanje“ zbog objavljivanja činjenica ili snimaka.
Organizacije civilnog društva upozoravaju da medijski mrak često prethodi pojačanim mjerama na terenu: povećanom policijskom prisustvu, oduzimanju boravišnih dozvola, rušenju domova i pritiscima na palestinske institucije.
Izvor: TRT World / Analiziraj.ba
Fotografija: Al Jazeera
