Istraživanje „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“ je provedeno sa ciljem utvrđivanja postojećeg zakonskog okvira za zaštitu novinarki od profesionalog i rodno zasnovanog nasilja, analize dostupnih mjera zaštite i podrške novinarkama i njihove primjene u praksi, iskustava novinarki koje su doživjele nasilje, kao i donošenja preporuka za unapređenje sigurnosti novinarki u našoj državi. Metodologija izvještaja obuhvatila je desk istraživanje, analizu relevantnog zakonskog okvira u BiH i međunarodnih konvencija, analizu prakse institucija, te prikupljanje podataka kroz fokus grupe i intervjue sa novinarima/kama, urednicima/ama, predstavnicima/ama institucija, kao i NVO i pravnim stručnjacima/kinjama iz ove oblasti.

Bosna i Hercegovina (BiH) ima sveobuhvatan zakonski za utvrđivanje krivične odgovornosti, zaštitu od diskriminacije, prevenciju nasilja i rodnu ravnopravnost. Međutim, BiH nema zakon koji bi zaštitio i pružio podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja koje nije porodično nasilje. Također, BiH nema zakon koji bi zaštitio novinare i novinarke na osnovu njihove profesije.

Nekoliko zakona koji su usvojeni na državnom, entitetskim i nivou Brčko Distrikta, definiraju pitanja koja se direktno ili indirektno odnose na status novinara, ali nijedan od njih ne štiti novinare/ke zbog posla koji obavljaju. Osim domaćeg zakonodavstva iz ove oblasti, BiH je usvojila i ratificirala sve najvažnije međunarodne dokumente za rodnu ravnopravnost, zaštitu žena i zaštitu od nasilja. Iako je bila šesta po redu država koja je usvojila i ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulsku konvenciju), do danas BiH nije uspjela potpuno uskladiti svoje zakonodavstvo sa ovom Konvencijom.

Novinarke u BiH svakodnevno doživljavaju nasilje. Doživljavaju ga kako na terenu, tako i u svojim redakcijama – u vidu fizičkih prijetnji, psihološkog uznemiravanja i online nasilja – uz izrazitu rodno zasnovanu komponentu. Često su novinarke izložene nasilju i zbog profesije koju obavljaju i zbog svog spola.

U periodu od početka 2021. do kraja 2024. godine, što je period koji ovo istraživanje analizira, u BiH je prijavljeno 129 napada na novinare/ke i drugih sigurnosnih rizika. Od ovog broja,  32 napada su bila usmjerena direktno na novinarke, a 18 na grupe novinara/ki. Ovi napadi se odnose isključivo na ugrožavanje sigurnosti novinara/ki koji se evidentirani u SafeJournalists bazi podataka, te ne obuhvataju slučajeve sa elementima rodno zasnovanog nasilja i ugrožavanja profesionalnih i radnih prava, kao što su tužbe za klevetu i SLAPPs tužbe,  radni sporovi, mobing, diskriminacija, i slično, evidetiranih u okviru baze podataka Linije za za pomoć noivnarima – FMHL. Među sigurnosnim napadima, najčešći su bili verbalni napadi i online prijetnje, ali neki od njih obuhvataju i uništavanje opreme/imovine, fizičke napade ili čak udaranje, a osobe od kojih se novinarke najviše osjećaju ugroženim su političari i osobe uključene u kriminalne radnje koje mogu biti ugrožene istraživačkim novinarstvom.

Međutim, stvarni broj napada je daleko veći jer se novinarke često ne odluče prijaviti napade koje dožive, a većina njih nije ni upoznata sa mjerama zaštite i podrške koje su im dostupne, a koje uključuju besplatnu pravnu i, po potrebi, psihološku pomoć. Istraživanje je pokazalo da se novinarke najčešće ne odluče prijaviti napad zbog nepovjerenja u sistem, ali i nespremnosti da budu doživljene kao žrtve.

Na osnovu detaljne analize spomenutog zakonodavnog okvira, orgnaizovanja fokus grupa sa novinarkama i urednicama/ima nekoliko medijskih kuća u BiH, razgovora sa novinarkama, predstavnicima/ama nadležnih institucija i nevladinih organizacija, utvrđene su slijedeće preporuke za unapređenje sigurnosti, kao i poboljšanje mjera zaštite i podrške novinarkama u BiH.

1. Preporuke za medije i medijske organizacije:

• Medijske organizacije bi trebale sprovesti kampanje na društvenim mrežama kako bi povećale svijest među novinarkama o rizicima kojima su izložene i o načinima postupanja kada se dogodi incident.
• Medijske kuće i organizacije bi trebale zagovarati bolju zakonsku regulaciju online nasilja kako bi se smanjili napadi na novinare/ke.
• Medijske kuće bi trebale razviti rodno zasnovane politike kako bi promovirale jednakost i utvrdile mehanizme protiv rodno zasnovane diskriminacije unutar redakcija.
• Medijske organizacije bi trebale zagovarati bolju usklađenost domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim mehanizmima.
• Medijske organizacije bi trebale zagovarati za pravne izmjene koje bi obezbijedile novinarima/kama status osoba koje obavljaju posao od javnog značaja, i time ih zakonski zaštitile.

1. Preporuke za institucije:

• Obzirom da većina nasilja prema novinarkama dolazi online putem, institucije bi trebale regulirati online nasilje kroz relevantne zakone i osigurati njihovu harmonizaciju na svim nivoima.
• Institucije bi trebale jačati sprovedbu zakona o zaštiti od rodno zasnovanog nasilja.
• Institucije bi dodatno trebale uskladiti domaće zakonodavstvo sa međunarodnim instrumentima za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja kako bi povećale zaštitu i sistem podrške za žrtve rodno zasnovanog nasilja.
• Institucije bi trebale izmijeniti krivično zakonodavstvo kako se definirao status novinara i spriječila njihova izloženost nasilju.

Ovaj dokument je izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije. Za sadržaj ovog dokumenta isključivo je odgovorno Udruženje BH Novinari i ni pod kojim uslovima se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.

Istraživanje „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“ je podržano u okviru programa podrške „Safejournalists.net“.

Kompletno istraživanje na engleskom možete pročitati ovdje.