Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove EU u saradnji sa Partnerstvom za društveni razvoj (PSD) iz Zagreba organizovao je u utorak 7. marta prezentaciju projekta „Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje medijske stvarnosti u šest zemalja jugoistočne Evrope“ u Evropskom parlamentu. Prezentaciju i diskusiju je otvorila zastupnica Evropskog parlamenta Monica Macovei (Europski konzervativci i reformisti) koja je naglasila veliku  potrebu za transparentnošću vlasništva nad medijima. „Trebamo znati ko su stvarni vlasnici medija. Očekuje se da će se to postići u sklopu 5. Direktive o sprječavanju pranja novca, kako bi se postigla potpuna transparentnost vlasništva“,kazala je ona. 

Parlamentarna zastupnica Željana Zovko i članica Izaslanstva EU za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom   rekla je da mediji trebaju biti odgovorni građanima, a ne biti političke sluge. Također je napomenula da etničke podjele u Bosni i Hercegovini, te netransparentnost dodjele budžetskog novca medijima negativno utiču na  medijski prostor.  Sabine Zwaenepoel, koordinatorica Centra za ekspertizu vladavine prava i temeljnih prava (DG Near), naglasila je da niti jedna od zemalja nije zabilježila napredak u sferi medija i medijskih sloboda, već je u nekim zemljama zabilježeno pogoršanje medijskih sloboda.„Mediji su okosnica demokratije. Ipak, ušutkani mediji su  prijetnja  demokratiji. Iz tog razloga trebamo nastaviti u naporima da osiguramo medijske slobode i nezavisnost medija“, rekla je Zwaenepoel. Nakon uvodnih govora drugi izvještaj „Indeks klijentelizma u medijima u JE“ predstavili su direktor PSD-a Munir Podumljak i Sorin Ionita iz organizacije Expert forum iz Rumunije.

Indeks klijentelizma u medijima 2016. zabilježio je najznačajniji pad u Srbiji i Rumuniji u odnosu na mjerenja iz prethodne godine. Hrvatska je značajno ispred Srbije, međutim, ukupna slika u Hrvatskoj se također pogoršala. Mjerenja 2016. godine ukazuju i da je situacija u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji vrlo slična, što ima uporišta i u dinamici političkih aktivnosti u ovim zemljama prethodne godine. Značajno pogoršanje medijske slike, odnosno rizika klijentelizma u medijima, zabilježeno je u Rumuniji, što isto tako odgovara stvarnom stanju, odnosno značajnim političkim intervencijama u medije u prethodnoj godini.  U svim društvima može se govoriti o zarobljenim medijima, odnosno o medijskoj sceni koja je u značajnom dijelu kontrolisana od strane različitih političkih, gospodarskih i finansijskih interesnih grupa.

Posebna pažnja u toku predstavljanja rezultata Indeksa klientelizma data je slučaju istraživačkog novinara iz Hrvatske, Dušana Miljuša. Prema dostupnim istražnim podacima i dokumentima, u 2008. godini jedna od najjačih kriminalnih organizacija u Hrvatskoj, poznata po vezama u visokoj politici, pokušala je ubiti Dušana Miljuša. Tom je prilikom Miljuš teško ozlijeđen, ali je preživio radi „sretnih“ okolnosti i reakcije svjedoka. Unatoč dokazima koji su bili dostupni u to vrijeme, istražni organi i organi gonjenja nisu na odgovarajući način uspjeli postupiti s podacima koji su im bili dostupni te nisu dublje istražili ko je naručio napad. To je rezultiralo neuspjehom cijelog predmeta pred pravosuđem (napadači su pušteni na slobodu). U pokušaju za ponovnim otvaranjem slučaja u 2017. godini, podršku slučaju nisu dala dva novinarska udruženja u Hrvatskoj; tako su ostavila Dušana Miljuša samoga, prepuštenog svojoj sudbini te u povećanoj životnoj opasnosti.

U diskusiji nakon predstavljanja Indeksa klijentelizma razgovarano je i o preporukama za sprečavanje klijentelizma u medijima i poboljšanju medijskih standarda u regiji. Neke od preporuka su: Potpuna transparentnost vlasništva nad medijima, s posebnim naglaskom na stvarno vlasništvo; sveobuhvatni registri vlasništva nad medijima, finansijska i materijalna potpora dodijeljena medijima, subvencije: kriteriji dodjele pomoći medijima moraju biti temeljeni na univerzalnim načelima; Marketinški kapital (ulaganja u oglašavanje, iz javnog sektora) koji se plasira u medije i marketinške agencije, pogotovo iz javnih poduzeća, javnih institucija i političkih stranaka, mora biti transparentan;mehanizmi za  zaštitu medijskih sloboda, temeljnih prava novinara kao i  medijske etike, moraju se ojačati.