U okviru godišnjeg sastanka Evropske federacije novinara (EFJ) koji se održava u Sarajevu 25. i 26. aprila danas je u Sarajevu održana debata o radnim pravima novinara i slobodi sindikalnog i profesionalnog udruživanja novinara. Debatu je otvorio predsjednik EFJ Mogens Blicher Bjerregård koji je rekao da mu je drago što se ovogodišnji sastanak održava u Sarajevu i što su suorganizatori događaja BH novinari.

On je istakao da se slobode i prava novinara osvajaju i da se treba boriti na razne načine za slobodu i pravo na sindikalno i profesionalno udruživanje. Michael Wichert, predsjednik Fondacije Fridrih Ebert, kazao je u uvodnom govoru da su sve izraženiji pritisci na novinare, posebno na Zapadnom balkanu, i da je zbog toga ova tema izuzetno bitna.

“Svi dijelimo zabrinutost zbog pritisaka na novinare i medije. Problemi su u političkim pritiscima, vlasnicima medija koji preko medija ostvaruju političke ciljeve, medijske manipulacije. Međutim, po posljednjim istraživanjima građani su u BiH kazali da najviše vjeruju medijima kao institucijama i da je to ohrabrujuće. To obavezuje novinare i medije da budu odgovorniji i da stvaraju bolje uslove za rad novinara”, kazao je on.

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari, kazala je da u BiH postoji 14 različitih zakona koji regulišu radna prava ali i da je pored njih mnogo neriješenih problema. Kao najizraženije probleme istakla je loš društveni i materijalni položaj novinara, nepovoljnu poziciju novinara u odnosu na vlasnike medija, nepostojanje sankcija za kršenje radnih prava novinara, kršenje zakona i nepostojanje svjesnosti kod velikog broja novinara o sebi kao radnicima koji imaju pravo na sve privilegije koje imaju i druge profesije.

“Novinari svakodnevno izvještavaju o problemima drugih profesija ali rijetko govore o svojim problemima. Ne postoji solidarnost ni svjesnost o zaštiti radnih prava novinara. Potrebno je da i BH novinari i sindikati i Linija za pomoć novinarima više javno zagovaraju radna prava novinara. BH novinari su imali nedavno 12 radionica o sindikalnom udruživanju novinara i to je rezultiralo inicijativom za uspostavljanje Koordinacionog tijela medijskih sindikata”, kazala je ona. Dejan Grigorijević, predsjednik Sindikata medija iz Srbije, kazao je da su loši uslovi rada novinara u cijeloj regiji ali je problem u nepostojanju mehanizama za poboljšanje situacije.

“Mi nemamo udruženja poslodavaca, nemamo pregovore sindikata i udruženja poslodavaca o kolektivnim ugovorima. Poslodavci se namjerno ne udružuju kako ne bi pregovarali. Još nemamo mehanizama za stvaranje povoljnije atmosfere za novinare”, kazao je on.

Mariana Šarčević, predsjednica Sindikata medijskih i grafičkih radnika RS, kazala je da je priča o radnim pravima novinara godinama ignorisana, a da je upravo ona temelj mediskih sloboda.

“Predugo se govori o medijskim slobodama nauštrb radnih prava novinara. Novinari se suočavaju sa bezbroj problema, male plate, isplata na ruke, nepoštovanje radnog vremena i slično. Ključ je u jedinstvu novinara. Uzrok ali i rješenje problema je u nama samima. Pitanje je da li smo spremni da nešto učinimo za sebe i da počnemo razmišljati i o svojim pravima”, kazala je ona.

Govoreći o harmonizaciji zakona i kreiranju jednakih uslova za zaštitu radnih prava u BiH, ekspertica za ljudska prava i socijalna pitanja Besima Borić istakla je problem isparčanosti ustavnog i zakonskog sistema u BiH. “Pored toga što se novinari individualno trebaju boriti za svoja prava, veoma je važno i njihovo uvezivanje i sindikalno organizovanje. Podvlačim važnost kolektivnog pregovaranja kao jednog od osnovnih instrumenata za preciziranje odnosa između poslodavaca i uposlenika”, kazala je Besima Borić.

Debatu je organizovalo Udruženje BH novinari u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert Štiftung.