Važno javno osuditi svaki slučaj govora mržnje

Za prevenciju i odgovorno postupanje prema govoru mržnje u sadržajima elektronskih medija važne su uredničke odluke i jasno distanciranje od govora mržnje, naročito u programima koji se emituju uživo. Iako nije moguće uvijek izreći sankciju prema osobama koje šire govor mržnje, takav govor uvijek treba naići na javnu osudu, istakli su to sudionici inter-profesionalnog seminara o govoru mržnje u sadržajima elektronskih medija, koji se održava na Jahorini.

Sudionici skupa –  predstavnici pravosuđa, Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), advokati, urednici  i novinari, istakli su da je u procesuiranju slučajeva govora mržnje u pravosudnim institucijama važna primjena standarda Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP).

” ESLjP se vodi sa tri segmenta kada odlučuje šta je govor mržnje, a to su svrha, sadržaj i kontekst govora”, rekao je Emir Povlakić iz RAK-a. Tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sanin Bogunić predstavio je međunarodni i nacionalni pravni okvir koji tretira govor mržnje.

„Evropska konvencija o ljudskim pravima ne štiti samo sadržaj nego i sredstvo saopćavanja informacija“, naglasio je Bogunić te dodao kako je ESLjP kroz svoje djelovanje donio niz presuda koje predstavljaju korpus načela prema slobodi štampe i njene uloge „psa čuvara“ u demokratskim društvima, te kako međunarodni pravni okvir prepoznaje i one oblike izražavanja koji podliježu ograničenjima.

Maria Donde, međunarodna ekspertica i predstavnica regulatora elektronskih medija iz Velike Britanije (Ofcom) govorila je o praksi prevencije i sankcionisanja govora mržnje u elektronskim medijima u ovoj zemlji. „Ofcom na godišnjem nivou primi i do 30.000 žalbi na izvještavanje i emitovanje. Monitorisanje obavljamo samo kada procijenimo da postoji objektivna potreba“, rekla je Donde.

Učesnici su istakli i da je odluka urednika ključna u situacijama direktnog javljanja slušalaca/gledalaca u program, kada se ne može predvidjeti šta će biti izrečeno u direktnom prijenosu. “Svaki govor mržnje ne treba da završi u

sudnici, ali svaki govor mržnje treba da naiđe na javnu osudu”, rekao je pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović.

Na Jahorini je danas predstavljena publikacija „Medijske regulatorne agencije i govor mržnje“ koja je nastala na osnovu razmjene iskustava regulatora zemalja regije (Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Makedonija i Srbija). Publikacija sadrži i podatke o značajnim slučajevima kojima su se bavili regulatori u regiji te ulozi nacionalnih regulatornih agencija u ovom pogledu ali i preporuke koje ukazuju na moguće pravce djelovanja regulatora.

„Pored ovlasti za izricanje sankcije protiv pružalaca usluga, postoje i drugi aspekti rada regulatora koji doprinose učinkovitom okviru za sprečavanje govora mržnje. Oni uključuju transparentnost, profesionalnost, odgovornost, inkluzivnost, medijsku pismenost te nastavak saradnje sa svim relevantnim akterima koji se bore protiv govora mržnje iz različitih perspektiva“, rekla je predstavnica RAK-a Azra Maslo.

Cilj okruglog stola „Govor mržnje u sadržajima elektronskih medija“ je unapređenje razumijevanje pojavnih oblika govora mržnje u medijima i javnom diskursu, zakonskog i regulatornog okvira, te aktivnosti na prevenciji i sankcionisanju govora mržnje u elektronskim medijima u skladu sa međunarodnim standardima i nacionalnom legislativom. Jedan od ciljeva je i unapređenje uloge medijskih profesionalaca u prevenciji govora mržnje u elektronskim medijima, u kontekstu poštivanja etičkih standarda i profesionalnih normi.

Dvodnevni seminar organizovali su Udruženje BH novinari, Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće Evrope u okviru JUFREX projekta Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize  u oblasti slobode govora u medijima Jugoistočne Evrope, koji  finansijski podržava  Evropska unija.

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest