Povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, SafeJournalists mreža upozorava da se novinarke u zemljama Zapadnog Balkana i dalje suočavaju sa stalnim prijetnjama, pritiscima i rodno zasnovanim uznemiravanjem, naročito u digitalnom prostoru, dok institucije često ne reaguju dovoljno brzo i efikasno. Između 2021. i kraja 2024. godine, SafeJournalists mreža zabilježila je ukupno 196 incidenata počinjenih isključivo nad novinarkama, dok je samo tokom 2025. godine već dokumentovan 121 slučaj. Ove brojke ukazuju na alarmantan trend rasta i naglašavaju hitnu potrebu za snažnijim mjerama zaštite, posebno u slučajevima onlajn uznemiravanja, prijetnji i koordinisanih kampanja targetiranja.
Novinarke i uslovi rada: prijetnje, pritisci i spori institucionalni odgovori
Digitalno nasilje postalo je najrasprostranjeniji oblik napada, u rasponu od koordinisanih kampanja blaćenja i rodno zasnovanog govora mržnje do seksualizovanih prijetnji, uključujući prijetnje silovanjem i smrću, koje su često usmjerene i na članove porodice. Uprkos digitalnim tragovima, institucionalni odgovori su često spori ili izostaju, što obeshrabruje prijavljivanje i normalizuje onlajn nasilje. Žene čine većinu novinarske radne snage u zemljama koje obuhvata SafeJournalists mreža, ali su i dalje izložene rodnom jazu u platama, sporijem napredovanju u karijeri i potcjenjivanju unutar uredničkih hijerarhija, uz visok nivo neformalnih ugovora o radu i nedostatak socijalne zaštite. Takvo okruženje povećava ranjivost, podstiče autocenzuru i sužava prostor za profesionalni integritet.
Žene u medijima: stereotipi i nedostatak vidljivosti
Pored sigurnosnih i radnih izazova, i dalje postoji uporan problem u načinu na koji su žene predstavljene u medijima. Globalni projekat za monitoring medija (GMMP), koji već trideset godina mjeri iste pokazatelje rodne zastupljenosti u vijestima, pokazuje da digitalizacija nije dovela do značajnog raskida sa stereotipima: žene su i dalje nedovoljno zastupljene u „ozbiljnim vijestima“ (“hard news”), a prečesto se prikazuju kroz prizmu viktimizacije ili tradicionalnih uloga, dok se rodno zasnovano nasilje i dalje nedovoljno obrađuje u odnosu na razmjere problema.
Deklaracija o sigurnosti novinarki: regionalni odgovor
Prepoznajući razmjere problema, SafeJournalists mreža pokrenula je potpisivanje Deklaracije o unapređenju sigurnosti novinarki na Zapadnom Balkanu na regionalnoj konferenciji održanoj u Beogradu u septembru 2025. godine. Deklaraciju je do sada potpisalo skoro 400 aktera iz cijelog Zapadnog Balkana, što pokazuje široku spremnost medijske zajednice i relevantnih partnera da se ovim pitanjem bave na sistematski način.
SafeJournalists mreža poziva institucije, medijske kuće i profesionalna udruženja da obezbijede efikasno postupanje u slučajevima rodno zasnovanog i digitalnog nasilja, da redakcije uspostave jasne interne mehanizme zaštite i podrške, kao i da mediji obezbijede dosljedno rodno odgovorno izvještavanje oslobođeno stereotipa. Bezbjednost novinarki i ravnopravna vidljivost žena u vijestima nisu „specijalizovana agenda“, već temelj profesionalnog novinarstva i slobode medija.
Izvor: IJAS
Fotografija: Canva ilustracija
