Sarajevo, 30.01.2026. – Branitelji i braniteljice ljudskih prava u Bosni i Hercegovini već godinama djeluju u ambijentu obilježenom stalnim pritiscima, prijetnjama i pokušajima diskreditacije, pri čemu ti napadi često dolaze od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera. Ovo je istaknuto danas u Sarajevu tokom predstavljanja izvještaja monitoringa o pravima i sigurnosti branitelja/ica ljudskih prava te dvogodišnjeg djelovanja Linije za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u BiH, upriličenog u organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i Udruženja BH Novinari.
Tokom prethodne dvije godine LinijaLinije za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava je postupala u 17 slučajeva – dva su okončana u korist branitelja, tri djelimično, dok je sedam predmeta i dalje u toku. Istovremeno su prema domaćim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava upućene stotine inicijativa.Prije uspostavljanja ove Linije, u Bosni i Hercegovini nije postojao nijedan poseban mehanizam koji bi braniteljima ljudskih prava osigurao besplatnu pravnu ili drugu vrstu podrške, a njihov položaj nije bio jasno definisan ni u institucionalnom, ni u pravnom okviru.
“Želimo jasno poručiti da branitelji i braniteljice ljudskih prava nisu sami. Linija za pomoć nastavit će s radom i nakon formalnog završetka projekta, sa timom od 15 in-house pravnika i 12 advokata raspoređenih širom BiH, kako bi pomoć bila dostupna braniteljima iz svih dijelova BiH –u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Bijeljini, Sarajevu…”, kazao je Žolja.
Branitelji ljudskih prava se često suočavaju sa SLAPP tužbama i dugotrajnim sudskim postupcima koje, bez podrške, nisu u mogućnosti finansijski iznijeti.
“Država vrlo često ne stoji iza njih, a nerijetko se pojavljuje i kao protivnik. Naša uloga je da pružimo pravnu i institucionalnu podršku tamo gdje ona izostaje”, istakao je Žolja.
Pravnik i koordinator Linije Filip Novaković pojasnio je da Linija za pomoć nije zamišljena kao zamjena za postojeće institucije, već kao dodatni mehanizam solidarnosti i podrške.
“Linija za pomoć nije korektiv postojećeg sistema, nego poruka braniteljima da u ključnom trenutku neko stoji iza njih”, rekao je Novaković.
On je ukazao i na problem izražene institucionalne pasivnosti, navodeći da se u velikom broju slučajeva susreću s administrativnom šutnjom, naročito kada je riječ o politički osjetljivim pitanjima, te da “tužilaštva često ne informišu prijavitelje o toku predmeta, čime se dodatno krše njihova prava”.Također je naveo da je u toku izrada nacrta zakona o zaštiti branitelja i braniteljica ljudskih prava, koji bi Bosnu i Hercegovinu mogao učiniti prvom evropskom državom sa posebnim zakonom u ovoj oblasti.
“Vrlo mali broj država u svijetu ima ovakav sistemski zakon. Bosna i Hercegovina ima priliku da prednjači u Evropi i postavi standarde zaštite branitelja ljudskih prava”, zaključio je Novaković.
Profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu predstavila je rezultate istraživanja o načinu na koji mediji izvještavaju o braniteljima i braniteljicama ljudskih prava. Analiza je pokazala da je takvo izvještavanje često prigodno, vezano uglavnom za kampanje ili pojedinačne događaje, te da se najčešće svodi na dnevne vijesti i izvještaje sa aktivnosti koje organizuju sami branitelji ljudskih prava. Međutim, kako je navela Turčilo, postoje i primjeri izuzetno profesionalnog kvalitetnog medijskog izvještavanja, posebno u slučajevima kada branitelji i braniteljice ljudskih prava trebaju podršku javnosti.
Prema njenim riječima, senzacionalistički naslovi i negativan ton u izvještajima o braniteljima ljudskih prava dovode do povećanog broja komentara koji sadrže govor mržnje, huškanje i diskriminaciju.
“Nije to ništa novo, ali je dobro vidjeti na jednom reprezentativnom uzorku i da nas to počne pozivati na odgovornost i medije za, ne samo način kako izvještavaju, nego i kako uokviruju ove teme, kroz naslove, fotografije, opremu i slično. Što smo mi profesionalniji, to je i odnos javnosti korektniji prema ovim izuzetno važnim temama”, poručila je Turčilo.
Linija za pomoć braniteljima/cama ljudskih prava je počela sa radom u 2024. godini uz finansijsku podršku Evropske unije sa ciljem pružanja besplatne pravne i hitne stručne pomoći braniteljima/cama ljudskih prava u BiH koji trpe nasilje, napade i prijetnje zbog zaštite i javnog zagovaranja ljudskih prava. Na uspostavljanju Helpline za branitelje/ice ljudskih prava i njenom jačanju zajedno su radili Helsinški parlament građana Banja Luka i Udruženje BH Novinari
Izvor i fotografije: BH Novinari
