Položaj novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine obilježen je kontinuiranim pogoršanjem sigurnosnih, ekonomskih i profesionalnih uslova rada. Iako je medijski prostor u BiH formalno pluralistički, sa velikim brojem televizijskih kanala, radio stanica, printanih i online medija, stvarni pluralizam ostaje ozbiljno ograničen. Brojni mediji suočili su se sa finansijskom neizvjesnošću, uz snažne političke pritiske, što direktno utiče na uređivačku nezavisnost i profesionalne standarde.

Prema Indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina je u 2025. rangirana na 86. mjesto, što predstavlja pad za pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rezultat odražava sve lošije okruženje za nezavisno novinarstvo, rastući politički pritisak i prijetnje novinarima, ali i ozbiljno narušenu ekonomsku održivost medija. Posebno težak udar na medijski sektor desio se usljed obustave podrške USAID-a, što je dovelo do gašenja ili drastičnog smanjenja kapaciteta brojnih nezavisnih redakcija. Desetine novinara i medijskih radnika ostale su bez posla, a istraživačko novinarstvo dodatno je oslabljeno. Ovu krizu dodatno je produbilo iznenadno gašenje Al Jazeere Balkans u julu 2025. godine, nakon 14 godina rada, čime je više od 200 novinara i medijskih radnika ostalo bez posla. Sve to imalo je snažan negativan efekat na ukupni kvalitet i raznolikost medijskog sadržaja u zemlji i regiji.

Jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se suočava medijska scena u BiH je gotovo potpuni kolaps javnog državnog servisa Bosne i Hercegovine (BHRT). Eventualno gašenje BHRT-a predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti informacionog sistema države. Evropska komisija je u svom izvještaju za 2025. godinu konstatovala da u BiH nije ostvaren nikakav napredak u oblasti slobode izražavanja i zaštite novinara, uz posebno naglašavanje pogoršane finansijske situacije javnih emitera. Zvaničnici EU poručuju da država koja teži članstvu u Evropskoj uniji ne može sebi dozvoliti gubitak javnog servisa.

“Smanjivanje produkcijskih kapaciteta i finansijske održivoti medija je ozbiljno dovelo u pitanje i opstanak novinarstva kao profesije i javnog dobra, a država BiH nije poduzela niti jedan korak, nije donijela niti jednu svrsishodnu odluku ili organizovala ozbiljnu debatu o tome kako će i kojim mjerama očuvati medijsku i novinarsku zajednicu u državi”, kaže Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH Novinari.

Fizički napadi i politički pritisci

Prema podacima mreže SafeJournalists, u 2025. zabilježeno je ukupno 35 slučajeva napada i prijetnji usmjerenih protiv novinara, medija i novinarskih organizacija, dok je Linija za pomoć novinarima Udruženja BH Novinari evidentirala blizu 50 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda. Najčešći oblici napada uključivali su verbalne prijetnje, zastrašivanje, uznemiravanje i političke pritiske. Posebno zabrinjava činjenica da su novinari i mediji često bili direktno targetirani od strane visokih javnih zvaničnika, bez adekvatne reakcije institucija. U velikom broju slučajeva istrage su ostale djelimične ili neefikasne, uz nepoznate počinioce ili izostanak jasnih tužilačkih odluka, što dodatno učvršćuje kulturu nekažnjivosti.

Tokom 2025. godine prijavljena su četiri fizička napada na novinare i medijske radnike, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu. Napadi su se najčešće dešavali tokom rada na terenu, a uključivali su pokušaje sprječavanja snimanja, zastrašivanje, fizičko nasilje i namjerno oštećenje novinarske opreme. Iako je u jednom slučaju došlo do presude, većina fizičkih napada i dalje ostaje bez adekvatnog sudskog epiloga.

Prema podacima platforme Media Freedom Rapid Response (MFRR), tokom 2025. dokumentovano je 25 kršenja slobode medija u BiH koja su pogodila ukupno 45 medijskih profesionalaca i organizacija, što predstavlja alarmantan porast u odnosu na 2024. godinu, kada je registrovano 17 slučajeva. Najčešći oblik kršenja medijskih sloboda bile su verbalne prijetnje i napadi, zatim ometanje rada novinara, pravni pritisci, fizički napadi i napadi na imovinu. Istovremeno, platforma Vijeća Evrope za sigurnost novinara izdala je tokom prošle godine osam upozorenja u vezi sa incidentima iz Bosne i Hercegovine, čime je dodatno naglašena kontinuirana ranjivost novinara u zemlji.

Politički pritisci predstavljaju jedan od ključnih problema za slobodu medija u Bosni i Hercegovini. U godini iza nas bilježimo najmanje 16 slučajeva prijetnji i verbalnih napada političara i javnih zvaničnika na novinare i medije, koji su se najčešće manifestovali kroz javne diskreditacije, optužbe za političku pristrasnost, etiketiranje medija kao „neprijatelja“ ili „stranih plaćenika“ i targetiranje putem društvenih mreža. Izjave političara, često izrečene sa pozicija moći i bez ikakvih sankcija, doprinose stvaranju neprijateljskog ambijenta prema novinarima i dodatno narušavaju povjerenje javnosti u nezavisne medije. Ovakva praksa ne samo da ugrožava sigurnost novinara, već ima i snažan zastrašujući efekat, koji dovodi do autocenzure.

U porastu nasilje nad novinarkama

Posebno zabrinjavajući segment stanja medijskih sloboda odnosi se na položaj novinarki. Žene u medijima često su izložene rodno zasnovanim prijetnjama, verbalnom nasilju i online uznemiravanju. Svaka peta novinarka u Bosni i Hercegovini doživjela je neki oblik diskriminacije na osnovu spola unutar redakcija, dok se prijetnje i napadi najčešće dešavaju tokom izvještavanja o politički i društveno osjetljivim temama.

Tokom 2025. godine registrovano je osam slučajeva prijetnji i napada na novinarke u BiH, od kojih su čak u polovini slučajeva identifikovani jasni elementi rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualizirane prijetnje, mizogini govor mržnje i ponižavanje na osnovu spola. Najčešći izvori prijetnji bile su osobe na javnim funkcijama, političari i pojedinci iz kriminalnog miljea o kojima su novinarke izvještavale.

Iako su institucionalne reakcije često spore i neadekvatne, zabilježeni su i određeni pozitivni pomaci. Prvostepena presuda Osnovnog suda u Banjoj Luci iz novembra 2025. godine, kojom je utvrđena direktna diskriminacija i rodno zasnovano ponižavanje novinarke od strane načelnika Općine Šipovo, predstavlja važan iskorak u prepoznavanju specifičnih oblika nasilja nad novinarkama. Također, slučaj ozbiljnih online prijetnji upućenih novinarkama i drugim ženama u javnom prostoru, koji je rezultirao hapšenjem i pritvorom osumnjičenog, predstavlja značajan presedan u kvalifikaciji online nasilja kao stvarne prijetnje sigurnosti.

“Ohrabrujuća je činjenica da je ukupno 10 slučajeva riješeno u korist novinara pred bh.sudovima. Iako svi ti slučajevi nisu iz 2025., ipak su dobar indikator rada naših sudova u korist slobode izražavanja i poštivanja standarda Evropskog suda za ljudska prava. Pozitivan je korak i imenovanje 33 kontakt tačke u policiji i tužilaštvima u BiH sa posebnim manadatom koji uključuje evidentiranje, praćenje i efikasne istrage po službenoj dužnosti svih sigurnosnih prijetnji i napada na novinare”, naglašava Borka Rudić.

Ukupni podaci i trendovi iz 2025. godine jasno ukazuju da su medijske slobode i sigurnost novinara u Bosni i Hercegovini i dalje suočeni sa ozbiljnim rizicima i izazovima. Kombinacija političke represije, ekonomske nesigurnosti, slabe institucionalne zaštite i nekažnjivosti stvara izuzetno nepovoljno okruženje za slobodno i profesionalno novinarstvo.

“Pred nama je još uvijek nimalo lagan period, ali teškoće u 2025. su nas naučile da svi – i mediji i novinari i državne vlasti moraju tražiti nove strategije za opstanak novinarstva kao javnog dobra, biti više solidarni i svakodnevno vršiti pritisak i zahtijevati efikasniji rad institucija u zaštiti prava i sigurnosti novinara u BiH”, zaključuje Rudić.

Autorica: Maja Radević

Fotografija: BH Novinari